Puno o karakteru jednog 18-godišnjaka da se zaključiti kada vam na čestitke zbog dva pogotka u prošlom kolu, isti odgovori da nije baš zadovoljan svojom igrom u posjedu. A upravo tako nas je Rokas Pukštas dočekao na Poljudu.
''Definitivno nešto što ću pamtiti, ali da budem iskren nisam bio sretan kako sam odigrao s loptom, imao sam osjećaj da sam mogao puno bolje. Ali sretan sam što sam se našao u šansama koje su mi priredili suigrači i da sam ih iskoristio'', rekao je Pukštas.
Prvi gol Varaždinu bio je posebno efektan, volej poluškaricama u malu mrežu.
''Ja i moj otac smo razgovarali o tome prije, dok sam bio dijete – da ako zabijem gol škaricama u utakmici, da će mi dati 100 dolara. Tako da samo se šalili o tome nakon susreta i on me zafrkavao da se ovaj gol ne računa jer su poluškarice, bio je to smiješan trenutak.''
Trebao bi onda tražiti barem 50 dolara?
''Da, da, upravo tako.''
Upravo je otac najveći uzor ovog američkog veznjaka litavskih korijena. Mindaugas Pukštas bivši je maratonac, koji je 2004. predstavljao Litvu na Olimpijskim igrama u Ateni.
''Na to sam super ponosan. Ono što je smiješno što se toga tiče je da sam se, upravo dok se trčao maraton u Ateni, ja rodio. Tako da je postojala dvojba, gdje je moj otac mogao izabrati hoće li ostati na mom porodu ili otići na Olimpijske igre. I on je uistinu htio ostati na porodu, ali moja majka mu je naredila da ide. Tako da vidjeti što je bio spreman žrtvovati zbog mene mi znači sve.''
I majka je bivša atletičarka, tako da je jasno odakle mu trkačke predispozicije. A o načinu na koji trenira i živi nogomet, najbolje govore riječi Ivana Leke.
''To je neko tko jedva čeka trenirat, koji jedva čeka…upija informaciju, otvoren, baš neko tko jedva čeka napredovat, kojemu je uvijek malo, on je 24/7 u tome i zato ga pogleda. Nije slučajno da on dođe gore i zabije dva gola, nije to slučajno! Koliko se daješ, toliko dobiješ nazad'', tvrdi strateg Bijelih.
Stigao je u Hajduk prije dvije i pol godine, nakon što je s nepunih 16 briljirao u Barceloninom kampu u SAD-u. U Split se od tada zaljubio, jezik razumije, ali ga slabo priča, ali oči zaiskre na spomen Hajdukovih navijača, kojima će biti drago čuti Pukštasove želje u bijelom dresu.
''Definitivno osvajanje naslova i igranje u Ligi prvaka. Samo zamisliti noći Lige prvaka na Poljudu zvuči sjajno, tako da je to cilj. Ja sam tu da ostanem i to ostvarim'', ponosno će Pukštas.
Već je debitirao za američku U20 reprezentaciju, a ne krije da želi važan kotačić A vrste na domaćem Mundijalu 2026. godine. Ključnu ulogu na tom putu imat će njegov seniorski napredak pod Ivanom Lekom.
''On odgovara na bas sva pitanja koja mu postavim, puno sam stvari naučio pod njegovim vodstvom, iako ono traje tek nešto vise od mjesec dana. Tako da to izgleda jako dobro za budućnost.''
U kojoj ga strateg Bijelih vidi ovako.
''On je po meni Lampard, on je po meni Gerrard, on je po meni Pašalić, on je po meni... To su ti igrači koji su u oba boxa dobri, koji jednostavno igraju, ali rade razliku u oba boxa'', pun je riječi hvale Leko za mladog Amerikanca.
Od trojice koje je Leko nabrojao, jedan je ipak najbliži Rokasovom srcu.
''Moj otac je oduvijek bio navijač Liverpoola, uvijek smo zajedno gledali Stevena Gerrarda. 2005. godine kada su osvojili Ligu Prvaka, nosio me i bacao uokolo nakon što su pobijedili u finalu. Odrastao sam gledajući Stevena Gerrarda i njegove suigrače.“
Od rodne Oklahome, preko dvojne registracije za Hajduk i Solin do Anfielda jednog dana? Zvuci nestvarno, ali uz ovakav stav - ne i nemoguće.
Puki može nešto za Tik tok?
"Manje priče, više rada, bro..."
Pa daj odmori malo!!