Superliga je i službeno osnovana kao natjecanje 12 najbogatijih, najmoćnijih i najvećih europskih klubova. No pogled na 12 klubova osnivača jasno otkriva da netko nedostaje. Prije svih to su Bayern i, možda i više od njih, PSG.
Tri vijesti o kojima se priča
Parižani u posljednjih 10 godina od dolaska bogatih katarskih vlasnika troše ogroman novac da bi stigli u europsku elitu, a sad kad im se pruža prilika da s njima igraju zatvorenu Superligu, odbili su tu mogućnost. Zašto su to učinili?
Kako javlja The Athletic, iz vodstva kluba smatraju da bi njihov ulazak u Superligu značio "manjak poštovanja" prema drugima. Iz PSG-a poručuju da novo natjecanje ne bi trebalo biti ograničeno na najbogatije te da momčadi poput Leicestera, Ajaxa i Atalante zaslužuju šansu. "Ostajemo vjerni UEFA-inoj tradiciji", zaključili su.
No, kao i uvijek, iza svega postoje računica i interesi. Ostanak u UEFA-inu sistemu velik je financijski rizik, ali nešto se pita i Nassera Al-Khelaifija, koji ima dobre razloge za ostanak uz UEFA-u.
Al-Khelaifi je 2019. postao prvi član Izvršnog odbora UEFA-e koji nije Europljanin, a pritom je i član organizacijskog odbora za SP 2022. u Kataru.
Budući da je UEFA zaprijetila teškim kaznama osnivačima Superlige, logično je da bi se našao u nezgodnoj situaciji. Isto vrijedi i za Svjetsko prvenstvo, pogotovo ako se ostvari prijetnja da članovi superligaša neće moći igrati za reprezentacije.
PSG-ov predsjednik morao je izabrati stranu i odabrao je UEFA-u i FIFA-u, barem zasad. Kako piše francuski L'Equipe, koji postavlja pitanje o logčinosti takve odluke, financijski rizici dugoročnog odbijanja Superlige ogromni su - nema utakmica protiv najjačih klubova, nema sponzora, igrača poput Neymara i Mbappea... Vidjet ćemo hoće li se i koliko dugo PSG držati dalje od Superlige.
