Iako je hrvatski klupski ligaški nogomet trenutno na pauzi, iz razloga što reprezentaciji slijede dva službena ogleda u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo (u petak na Rujevici igraju Hrvatska i Latvija), strasti se ne smiruju.
Tri vijesti o kojima se priča
Naravno, radi se o strastima koje su se rasplamsale nakon dvije sudačke odluke na susretu Osijeka i Dinama, kojima su dosuđeni kazneni udarci preko kojih su gosti došli do preokreta te konačno i tri boda, a mnogi bi rekli i povratka u ligaški život.
Pravilnik o VAR-u svima je dostupan
Ne dovodimo se u poziciju iz koje smo spremni tvrditi jesu li prekršaji za kaznene udarce postojali ili ne, posebno jer se nedvojbeno radi o rubnim situacijama, a čemu svjedoči i apsolutna podijeljenost mišljenja u javnosti.
Nameće se prije pitanje je li se VAR morao, trebao ili na kraju uopće smio uključiti u proces donošenja tako krucijalnih odluka.
Predsjednik sudačke komisije, Bruno Marić, već je u ponedjeljak na konferenciji za medije pokušao objasniti ispravnost odluka. Neki su njegove izjave odmah prihvatili i zatvorili tu stranicu, dok je drugih to donijelo još više dvojbi.
Srećom, priručnik za obrazovanje VAR sudaca, odnosno pravilnik, dostupan je na službenim stranicama HNS-a, pa se možemo sami uvjeriti u ovlasti sudaca u VAR sobi. Možete ga pogledati OVDJE.
VAR se uključuje samo u slučaju jasne pogreške
Već na prvoj stranici teksta možemo pronaći glavnu smjernicu, koja se ponovila još nekoliko puta unutar samog pravilnika napisanog na preko 60 stranica te detaljno raščlanjenog, tako da ne bi trebalo biti dvojbi.
Kao što možete vidjeti na slici, VAR-sudac je član sudačkog tima s nezavisnim pristupom videosnimci utakmice koji može pomoći sucu samo u slučaju „jasne i očigledne pogreške“ ili „propuštenog ozbiljnog incidenta“. Tako kaže definicija.
Prema tome, VAR sudac trebao bi kontaktirati suca tek ako primijeti gore nevedenu jasnu i očiglednu pogrešku. To mora biti nešto u što on mora biti apsolutno siguran, bez ikakve subjektivnosti, pretpostavke ili dulje konzultacije.
VAR sudac automatski provjerava svaku situaciju
Vrijedi spomenuti kako je posao VAR suca provjeravati svaku situaciju za koju smatra da je mogla donijeti neki sporan detalj. To radi bez ikakve konzultacije s glavnim sucem, odnosno odrađuje tzv. tihu provjeru, dok se utakmica normalno nastavlja svojim tijekom. Tek u slučaju pronalaska „jasne i očigledne pogreške“ ili „propuštenog ozbiljnog incidenta", dolazi do kontakta s glavnim sucem.
Sve to je vidljivo na drugom izvadku iz priručnika, na slici.
Iako situacija nije jednako kod oba kaznena udarca za Dinamo, pokušat ćemo svaku objasniti posebno.
U VAR sobi koristili tehnologiju koja se koristi kod zaleđa
U prvom je slučaju VAR sudac Ivan Bebek morao potvrditi kako se očigledno igranje rukom dogodilo unutar kaznenog prostora. Dakle, samo igranje rukom nije dovoljno za reakciju, budući da mora biti potvrđeno kako je isto trebalo rezultirati kaznenim udarcem.
Prema dostupnim informacijama, ali i grafikama priloženim od strane Marića, VAR je za to koristio alat za određivanje pozicije zaleđa, da bi potvrdili kako se igrač Osijeka nalazi na liniji paralelnoj s gol aut linijom, dok je stanje na liniji paralelno s autom ocijenjeno vlastitom procjenom na temelju snimke.
Kako je Bebek temeljem toga zaključio da se igrač Osijeka nalazi unutar kaznenog prostora, iskoristio je svoje pravilima određene ovlasti da pozove glavnog suca.
Dakle, nakon što je odredio poziciju igrača Osijeka, Bebek je pozvao suca Marija Zebeca da provjeri svoju pogrešku, odnosno nedosuđen prekršaj igranja rukom. Da je Zebec igranje rukom dosudio na terenu, neovisno bi li u tom slučaju pokazao na bijelu točku ili na poziciju izvan kaznenog prostora, redoslijed poslova bio bi drugačiji, Bebek i suradnici bi onda imali zadatak provjeriti i sa sigurnošću potvrditi da se igrač Osijeka nalazio u kaznenom prostoru.
Važno je još jednom napomenuti kako Zebec nije gledao poziciju igrača. Tu je odluku već donio VAR sudac, koji je morao biti siguran da je u pravu.
Može li se uistinu sa sigurnošću reći da je prekršaja bilo?
Što se tiče drugog kaznenog udarca, on je doveo do još veće podjele mišljenja. Neki su uvjereni kako je bilo dovoljno jakog intenziteta za penal, dok su drugi uvjereni da udarca nije bilo ili on nije bio dovoljan za najstrožu kaznu.
Razilaženje u mišljenjima dodatno se pojačalo nakon puštanja snimke nastale na tribini.
Bruno Marić je izjavio kako je snimka pokazala da je kontakta apsolutno bilo, dovoljnog za kazneni udarac, no je li Bebek mogao biti siguran da je Zebac napravio tu, više puta spomenutu, jasnu i očiglednu pogrešku?
Potpuno drugačija situacija bi bila da je sudac Zebec donio odluku na terenu. Onda bi on mogao dodatno provjeriti ono što je vidio i tu odluka o kaznenom udarcu dolazi u potpunosti s njegove strane. Ovako smo imali sugestiju VAR suca da se radi o prekršaju za kazneni udarac, što automatski Zebecu oduzima i svojevrsnu autonomiju donošenja odluka.
VAR samom reakcijom sucu automatski daje sugestiju da je pogriješio
Kako idući priloženi dio pravilnika nalaže, VAR sudac mora sad sebi postaviti pitanje, je li odluka bila jasno pogrešna? Dakle, on mora biti apsolutno siguran u razlog zbog kojeg će zvati glavnog suca, istovremeno time njemu raditi pritisak, budući da smo već vidjeli neke sankcije u slučaju neprihvaćanja reakcije VAR-a.
Kao što smo naveli, VAR se javlja samo u slučaju očigledne pogreške i sudac se zapravo može naći u disciplinskim problemima ako istu pogrešku, čak i da nje možda nije svjestan, dva puta ponovi, odnosno ako je nakon jasne sugestije VAR-a ne prihvati.
Sudac Mario Zebec u ovom se slučaju našao u situaciji gdje je VAR soba unutar samo pet minuta pronašla dvije njegove, po njihovom sudu, jasno pogrešne odluke. U situaciji gdje je iza njega već preko 90 minuta vođenja izuzetno sadržajne, stresne i teške utakmice.
Tu se dakle mora postaviti dodatno pitanje, tumače li hrvatski suci dobro pravila koja su dobili?
Nekoliko primjera navodi na razmišljanje
Vrijedi se prisjetiti situacije iz prosinca 2021. godine, kad je na utakmici Hajduka i Osijeka poništen pogodak Damjana Bohara iz kaznenog udarca, zbog preranog utrčavanja igrača Osijeka. Izvođenje je tada ponovljeno. Iako se utrčavanje uistinu dogodilo, kazneni udarac je ponovljen nakon reakcije VAR-a, unatoč tome što u pravilniku jasno stoji pravilo po kojem se oni u toj situaciji ne smiju aktivirati.
Nažalost, moramo se prisjetiti još jedne situacije na štetu Osijeka, a radi se o situaciji iz veljače 2022., sa susreta s Hrvatskim Dragovoljcem. Osijek je tada preokrenuo rezultat nakon kaznenog udarca, koji je dosuđen nakon reakcije VAR-a.
Radilo se o udarcu nogom u glavu Ramona Miereza, a kasnije objašnjenje sudačke komisije bilo je da se VAR nije trebao uključiti, odnosno da se radilo o neopravdanoj i neočekivanoj reakciji VAR-a.
U istom kolu dogodila se i sporna situacija na utakmici Istre i Dinama, gdje nije dosuđen prekršaj za Istru, koji je prethodio kaznenom udarcu za Dinamo. Razlog za nedostatak reakcije VAR-a objašnjen je u službenom izvještaju.
"Incident koji prethodi odluci kaznenog udarca, kad je došlo do neospornog kontakta između napadača Dinama i braniča Istre 1961 izvan kaznenog prostora, izazov je koji, temeljem smjernica PNI i implementacije VAR tehnologije, ne smatramo “jasnom i očitom pogreškom“ i, sukladno navedenom, ne očekujemo intervenciju VAR sobe", bilo je tadašnje objašnjenje komisije.
Iako ovdje nismo imali objašnjenje sudačke komisije, nego jednog bivšeg suca u televizijskoj emisiji, vrijedi spomenuti situaciju s utakmice Dinama i Hajduka, s premijerne ovosezonske ligaške utakmice. Tim putem je puno očitiji kontakt opisan kao kontakt nedovoljnog intenziteta, u situaciji gdje igrač više nema loptu pod kontrolom te prema tome nije bilo nikakvog temelja za uključenje VAR-a.
Dolazi li do dvojakog pridržavanja pravilnika?
Sve nas to dovodi do glavnog pitanja, pridržavala li se sudačka komisija pravilnika dvojako, odnosno zašto se ne pridržavaju uvijek istih kriterija?
Nije zgorega podijeliti još jedan dio pravilnika, koji nalaže da se odluka mijenja samo ako i sudac potvrdi da je napravio jasnu pogrešku. Prema tome, prvo Bebek, a onda i Zebec, su na temelju snimaka kojima smo svi imali priliku svjedočiti, mogli sa sigurnošću zaključiti da se radi o jasnoj pogrešci, koju je potrebno kod svaku cijenu ispraviti?
Postoje još neki slučajevi putem kojih možemo potvrditi da su se VAR protokoli koristili na različite načine u sličnim situacijama. Zbog svega toga jednostavno ne možemo ne postaviti izravno pitanje zašto je tomu tako, a u isto se vrijeme tvrdi kako je suđenje u HNL-u odlično.
