Kako stvari stoje, Dinamove šanse da obrani naslov prvaka stoje jako loše. Hajduk i Rijeka bježe osam, odnosno sedam bodova, a do kraja prvenstva ostalo je još samo osam kola. Hajduk i Rijeka preuzeli su primat na kladionicama, Dinamo je sada tek treći favorit.

Bodovni zaostatak i loša igra najveći su problem, ali nisu jedini. Atmosfera je poljuljana, sukobi su sve izraženiji i otvoreniji na svim razinama. U Maksimiru je na djelu raspad sistema, najviše na terenu i svlačionici, a ništa manje ni u Plavim salonima. Sukobi i podjele jasno su vidljive, odgovornost se prebacuje iz ruke u ruku kao vrući krumpir, traže se krivci i upiru prstom jedni u druge.

Burno u svlačionici Dinama

To što je Fabio Cannavaro još u sedlu nekima govori da su se u Dinamu praktički predali i okrenuli sređivanju unutrašnjih nemira. Da je u svlačionici burno i da puca po šavovima, govore mnogi detalji. Talijanski stručnjak izgubio je uzde već u Varaždinu.

Senatori su praktički preuzeli vođenje momčadi. To se moglo jasno vidjeti kada je Bruno Petković pucao jedanaesterac unatoč Cannavarovoj najavi da će ta uloga pripasti Martinu Baturini, a i kada je Josip Mišić uzeo loptu pokraj Baturine da izvodi slobodan udarac, što je izgledalo prilično apsurdno.

Cannavara očekuje bogata otpremnina: Evo koliko je Dinamo potrošio na trenere ove sezone

Petkovićeve izjave nakon debakla u Puli također su bile prilično sugestivne i puno toga su govorile. Suzdržavao se od kanonade, a na čiji račun, nije teško zamisliti. Sada je Nacional objavio informaciju da se Petković nije pojavio na posljednjem treningu i da navodno ne želi trenirati dok je Cannavaro trener.

Napet odnos između Petkovića i Cannavara

Iz Dinama su to demantirali, kazali su da Petković doista nije bio na treningu, ali da je dobio slobodno te da se priključuje popodnevnom vježbanju. Sve skupa odmah se moglo uzeti s rezervom, teško je reći što je prava istina, ali moglo se osjetiti da između njih dvojice postoje trzavice i za vrijeme velikog intervjua nekolicine novinara s Cannavarom u središtu Zagreba uoči nastavka prvenstva, a nakon reprezentacijske stanke.

Cannavaro je nekoliko puta spomenuo Petkovića. Bilo je tu i podosta ironije kada je kazao da u Dinamu svi govore samo o Petkoviću.

"Petković ovo, Petković ono", širio je ruke i smijao se.

Istine radi, naglasio je da je Petković jako važan igrač za Dinamo, ali i da još ne može igrati cijelu utakmicu koliko god on govorio da može. Čak je rekao da misli kako neće biti spreman za 90 minuta do kraja sezone. Čini se da Petkoviću to nije najbolje sjelo. Nedugo prije toga stigla je i najava da Petković napušta Dinamo na kraju sezone. Previše koincidencija u malom vremenskom razmaku.

Stari, mladi i inozemci

Isto se tako može osjetiti da je Baturina nekako distanciran i prilično ljutit. Da postoje nesuglasice sa starijim igračima, postaje sve jasnije. Čini se da u svlačionici egzistiraju barem tri tabora: senatori, mladi na čelu s Baturinom i Petrom Sučićem te inozemni igrači.

Dinamo demantirao Petkovićev navodni bojkot Cannavara: ''Nije bio na treningu ujutro, ali...''

Već dulje vrijeme kolaju priče da je Baturina s većinom na distanci, da ne kažem posvađan. Mrzovoljan dojam ostavlja i po ponašanju na terenu, govorom tijela i gestikulacijama. Što god da je posrijedi, čini se da Baturina nije u maksimalnom fokusu.

Sučić je već transferiran u Inter, a Baturina će najvjerojatnije otići naljeto. Glavom kao da je već negdje drugdje. Osjetilo se da je bio razočaran i kada nije zaigrao od prve minute u Parizu protiv Francuske u Ligi nacija. Baturina već dulje vrijeme ne igra u bajkovitoj formi, kao da je demotiviran i odsutan duhom, a vjerojatno i razočaran što nema status u Dinamovoj svlačionici kakav možda očekuje.

Baturina izgleda ljutito i razočarano

Plaća sigurno utječe, zacijelo mu nije baš lako gledati tko sve osjetno više zarađuje od njega, a od njega se očekuje da napuni blagajnu do vrha. Cannavaro se prije jučerašnjeg treninga zatvorio s igračima u svlačionicu. Očito je želio raščistiti neke stvari.

Je li to bi odjavni govor, to ćemo uskoro vidjeti. Da se rastanak bliži, jamačno mu je bilo jasno već nakon svršetka utakmice u Puli. U Dinamu su ipak odlučili sačekati imenovanje novog sportskog direktora pa njemu prepustiti kadrovske promjene.

U Dinamu gori, otvoreni sukob: Suština je nadzor nad transferima i milijunima

Sve su to problemi koji trenutačno opterećuju Dinamo i njegovu svlačionicu. Naravno, vinovnik problema je rezultat. Da je dobar ili da je zaostatak barem manji, sve bi se to melo pod tepih, kao što se i dosad radilo. No rezultat je loš i sada sve izlazi van.

Pitanje odgovornosti vrhuške kluba 

Dovoljan pokazatelj da se s Cannavarom na klupi teško može dalje. Štoviše, to bi bio jako veliki rizik. Čelnicima Dinama jasno je da više nema smisla podržavati Talijana, koliko god da im je nezahvalno objaviti treću trenersku smjenu u sezoni, koja će rezultirati još jednom velikom otpremninom i novim ulaganjem u četvrtog trenera.

Naravno da će time dodatno rasplamsati kritike te potaknuti pitanje njihove odgovornosti i upravljačke sposobnosti, no dogorjelo je do noktiju, stjerani su u kut i nemaju druge. Situacija je kritična i mora se nešto napraviti da se barem pokuša razdrmati momčad, iako se čini da se već debelo kasni.

Prebacivanje odgovornosti na novog sportskog direktora ostavlja dojam neodlučnosti i gubitka hrabrosti. Previše su puta ove sezone promašili da bi odisali sigurnošću. U biti su potpuno nesigurni, a to se jasno transferira na sve klupske strukture, pa i na svlačionicu.

Šansa za raščišćavanje odnosa i povlačenje pravih poteza

Svjetlo na kraju tunela je to da bi se sada mogle raščistiti neke stvari koje su dugo gurane u zapećak. I u svlačionici i u vrhu kluba. Svako zlo za neko dobro. Kriza može poslužiti kao svojevrsni katalizator odnosa u klub. Šansa za stavljanje stvari na svoje mjesto i povlačenje bolnih poteza od kojih se bježalo pod krinkom ne talasanja i čuvanja mira u kući.

Dinamo u mnogim stvarima kasni godinu dana, od pomlađivanja i rekonstrukcije momčadi do razgraničenja ovlasti i jasne podjele posla, da se točno zna što tko radi u klubu. Kontrola financija i kako se sredstva troše na pojačanja, odnosno tko za sve to odgovara, te problematika omladinske škole i skautske službe ključne su stvari.

Dinamo mora imati jasnu dugoročnu strategiju, a dosad se tu previše lutalo. Predstojeća sezona bit će prava prilika da sve legne na svoje mjesto. Ukratko: puno domaćih igrača u prvoj momčadi i tek pokoji stranac iznimne kvalitete. Sve ostalo nema smisla i samo je bacanje novca.