Ostersund, Partizan, Crvena zvezda, Ludogorec, Kopenhagen, Steaua, Astana, Viktoria Plzen... Sve su to, među ostalim, klubovi koji će ove sezone dočekati proljeće u Europi. Upada u oči da je to uspjelo čak dvama srpskim klubovima, iako im je liga na UEFA-inoj ljestvici osjetno iza HNL-a.

I nijedan od nabrojanih klubova, po podacima Transfermarkta, nema vrjedniju momčad od zagrebačkog Dinama, tek jedan ima vrjedniju momčad od Rijeke, a većina ih je na razini Hajduka, čija je momčad procijenjena na 23,9 milijuna eura.

Rijeka je pobijedila Milan, značajna je to pobjeda hrvatskog prvaka. Kao što reče Matjaž Kek, ne pobjeđuje se Milan svaki dan, bez obzira što Milan više nije ni u vrhu talijanskog, a kamoli europskog nogometa. No ipak je to Pirova pobjeda jer ostaje činjenica da Rijeka nije prošla u drugi krug natjecanja.

Slavlje igrača Rijeke
Slavlje igrača Rijeke (Foto: Nel Pavletić/PIXSELL)

Prošlo je 18 godina od posljednjeg plasmana nekog hrvatskog kluba u proljetni dio natjecanja jednog od UEFA-inih kupova. Varteks se tada plasirao u četvrtfinale Kupa kupova i ispao od Mallorce. Hajduku je to posljednji put uspjelo 1995., kada je igrao u četvrtfinalu Lige prvaka i ispao od Ajaxa, Rijeci prvi i posljednji put 1980. u Kupu kupova, kada je ispala u četvrtfinalu od Juventusa, a Dinamu pradavne 1970., kada je u četvrtfinalu Kupa kupova ispao od Schalkea.

Porazni podaci za hrvatske klubove

Porazni su to podaci za hrvatski klupski nogomet, posebice kada se uzme u obzir da su perjanice hrvatskog nogometa, Dinamo i Hajduk, u posljednja dva desetljeća imali znatno vrjednije momčadi i budžete od bezbrojne liste klubova, za mnoge jedva da ste čuli, a kojima je uspjelo dohvatiti proljeće u Europi.

Nedavno je predsjednik Rijeke Damir Mišković izjavio da je Dinamov proračun za ovu sezonu 40 milijuna eura, te da Rijeka i Hajduk troše oko 14 milijuna, a Osijek desetak milijuna. U Hajduku će reći da troše manje, ali cifra je i dalje velika. Samo četiri kluba HNL-a sveukupno potroše preko ili oko 80 milijuna eura. Usudili bi se reći da toliko ne potroše sve ostale lige u regiji, i to kada ih stavite na kup. A kakvi su rezultati? Evo vidimo da su Partizan i Zvezda izborili proljeće u Europi, a imaju daleko manje novca od hrvatskih klubova.

Crvena zvezda slavi pobjedu
Crvena zvezda slavi pobjedu (Foto: AFP)

Dinamo je uvjerljivo najuspješniji hrvatski klub u posljednjih desetak godina, s daleko najvećim budžetom i prosječnom vrijednošću momčadi, ne samo u Hrvatskoj nego i u široj regiji. Modri se diče da su do ove sezone deset puta zaredom izborili grupnu fazu jednog od dvaju UEFA-inih klupskih natjecanja, da su također najviše puta u široj regiji igrali u Ligi prvaka, četiri puta u zadnjih sedam sezona, sveukupno šest puta. Sve je to istina i hvalevrijedno, no priča ima i drugu medalju, puno porozniju i mutniju.

Dinamo ima najveći proračun u široj regiji

Naime, Dinamov budžet u prosjeku je uvijek bio barem dvostruko, a nerijetko i trostruko ili četverostruko veći od većine konkurentskih klubova iz šire regije. U Dinamu su se godinama hvalili da su puni kao brod. S Maksimira su još prije šest-sedam godina izlazile informacije da imaju godišnji proračun oko 30 milijuna eura, a u 2016. rashodi su dosegli čak 390 milijuna kuna, što je približno 50 milijuna eura. To je službena brojka koju je naveo Dinamo u financijskom izvješću, a ne nagađanje.

Toliku potrošnju klubovi u široj regiji ne mogu ni zamisliti, to je čak respektabilna cifra i za mnoge zapadnoeuropske klubove. Čelni čovjek Maribora Zlatko Zahovič nerijetko je znao reći da njegov klub može samo sanjati Dinamov proračun.

Slavlje igrača Maribora
Slavlje igrača Maribora (Foto: AFP)

„Maribor ima barem četiri puta jeftiniju momčad od Dinama“, godinama ponavlja Zahovič, a isti taj Maribor u posljednja dva nastupa u Ligi prvaka skupio je više bodova nego Dinamo u posljednja četiri. Maribor je u 12 utakmica upisao šest poraza i šest remija, a Dinamo u 24 utakmice 22 poraza, jednu pobjedu i jedan remi. Nema smisla podsjećati na cijelu nisku negativnih dostignuća Modrih u Ligi prvaka, to svi znaju. Međutim, neke podatke vrijedi reći kako bi se vidjelo da mnogi klubovi s daleko manjim proračunom ostvaruju bolje rezultate ili barem ostavljaju bolji dojam od Dinama u UEFA-inim natjecanjima.

Maribor s puno manje novca skupio više bodova

Nepregledna je niska manje poznatih klubova kojima se tu i tamo zalomi uspješna sezona u Europi. Eto, nabrojili smo klubove koji su ove sezone prošli u drugi krug. Bugarski Ludogorec, primjerice, drugu sezonu zaredom prolazi u drugi krug Europske lige. Kad smo već spomenuli Maribor, podsjećamo da je slovenski klub prije tri godine izborio drugi krug Europske lige. Dakle, došao je do tog famoznog proljeća koje Dinamo lovi kao Ahab bijelog kita Moby-Dicka već 47 godina.

Hajduk - Dinamo
Hajduk - Dinamo (Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL)

I sad sami procijenite tko je uspješniji: Maribor koji u prosjeku godišnje troši četiri puta manje od Dinama ili Dinamo koji ima daleko najveći proračun u regiji, a najveći mu je domet plasman u skupnu fazu Europske lige i Lige prvaka. Ako je švedski Ostersund tek bljesak, Maribor kontinuirano ruši tanku teoriju Dinamovih čelnika koji nakon svakog novog neuspjeha u skupinama LP-a ili EL-a nemoćno šire ruke i pravdaju se da su konkurentni manje ili više bogatiji, pa, eto, ne može se tu ništa bolje napraviti.

Novac je u nogometu, naravno, bitan, ali nije jedini faktor uspjeh. Jasno je da klubovi poput Dinama teško mogu dospjeti do završnice Lige prvaka, to je gotovo nemoguća misija, ali da bi se Modri ponekad trebali potući za prolazak grupne faze, kada ih pogodi nešto lakši ždrijeb, a bilo je i takvih, ili da bi gotovo uvijek trebali ozbiljnije konkurirati za treće mjesto i prolazak u šesnaestinu Europske lige, to je objektivna činjenica, kada se uzmu u obzir gore navedeni parametri.

Što bi tek Zahovič napravio s Dinamovim milijunima?

Nije li to prošle sezone uspjelo Ludogorecu, koji ima jeftiniju momčad od Dinama? Naravno da je za Dinamo u Europskoj ligi imperativ uspjeha još i veći. Međutim, vidimo da Dinamo iz godine u godinu ne uspijeva, iako troši ogromne svote u odnosu na konkurentske klubove iz šire regije. Dinamu se, očito, ni slučajno ne može zalomiti opipljiviji rezultat. Jasno je da to ne može biti slučajno i da nisu u pitanju više sile, prokletstva, kletve i slične budalaštine.

Sve navedeno dovodi pod veliki upitnik rad uprave i opasno relativizira Dinamove rezultate, posebice kada se uzme u obzir da je kasa Modrih presušila, što su nevoljko priznali i maksimirski vlastodršci, a najbolje se vidjelo na „slučaju Ladić“, kada na računu Dinama nije bilo ni „prebijene banke“.

I sve to nakon što je samo prošle godine uprihođeno 500 milijuna kuna, a u posljednjih desetak godina prodano igrača za stotine milijune eura i zarađeni deseci milijuni eura od UEFA-inih nagrada za plasman u Ligu prvaka. Možda Zdravko Mamić zna napraviti novac, ali Zahovič je pravi kralj. Što bi Maribor napravio da ima financijske mogućnosti kao i Dinamo, možemo samo zamisliti. Nije nemoguće da bi ga gledali u polufinalima pa čak i finalima Europske lige. A to je smisao nogometa; što bolji rezultat, a ne što veća zarada, koja ionako otječe u tko zna koje kanale.