Nogomet
SPORTOVI
Nogomet
Kruha i igara (II)

Evo kako se Real spasio od bankrota: Digla se velika buka i galama!

Analiziramo hoće li ulaskom Hrvatske u Europsku uniju doći do bitnijih promjena u financiranju profesionalnog sporta od strane države…

gol expired (Foto: DNEVNIK.hr)

Donosimo drugi dio teksta o promjenama u financiranju profesionalnog sporta od strane države i mogućim posljedicama za hrvatski sport nakon ulaska Hrvatske u EU.

>> Hoće li doći do propasti hrvatskih klubova ulaskom u EU?

Kontroverze oko Real Madrida

U djelokrugu sporta, možda i najkontroverznija priča oko sumnji u državne potpore vezana je uz Real Madrid, najveći, najslavniji, najprestižniji, kako god hoćete, nogometni klub na svijetu. Neimenovani španjolski klubovi i pojedinci svojevremeno su prijavili Europskoj komisiji Real i Florentina Pereza pod optužbom da je u svojem prvom mandatu na mjestu predsjednika Real Madrida (godina 2000.) uz pomoć madridskih političara izvršio prenamjenu zemljišta bivšeg Realova sportskog centra u građevinsko-komercijalnu zonu.

Cijena zemljišta skočila u nebesa

Time je cijena zemljišta skočila u nebesa pa je prodana za vrtoglavu cifru privatnim građevinskim kompanijama, što je prema podnositeljima prijave klasičan primjer korupcije i nedopuštene državne potpore. Kasnije su na tom zemljištu izgrađeni prvi madridski "skyscraperi".

Briljantan potez ili sumnjiva transakcija?

Perez je došao na mjesto predsjednika Reala u trenutku dok je „kraljevski klub“ grcao u dugovima i proživljavao najveću financijsku krizu u svojoj dugoj povijesti. Trebao mu je hitan manevar kako bi klub izvukao iz dubioze i spasio ga od bankrota.

Okretni poslovni čovjek, koji je prije dolaska na mjesto predsjednika Reala nemalo bogatstvo stekao u građevinskom biznisu, te ga je višestruko oplodio u godinama predsjedanja na čelu „kraljevskog kluba“, tako da je od milijunaša postao milijarder, povukao je za jedne briljantan, a za druge iznimno sumnjiv potez.

Real na zemljištu zaradio 480 mil. eura

Real je u opisanoj transakciji službeno zaradio 480 milijuna eura, a Perez je tim novcem pokrio goleme Realove dugove, iz kojih se, da ironija bude veća, nije izvukao do današnjih dana iako posljednjih godina bilježi velike prihode, dok je dio uložio u projekt stvaranja takozvanih Galacticosa, te u izgradnju novog sportskog centra Valdebebas, koji se nalazi u vanjskom prstenu Madrida, u blizini Zračne luke Barajas.

Velika bura u Španjolskoj

Europska komisija provela je istragu, zaključeno je da nije bilo nedopuštene državne pomoći. Treba istaći kako je prijedlog prenamjene zemljišta prošao na glasovanju u madridskoj Gradskoj skupštini. Poslanici Narodne stranke i Ujedinjene ljevice glasovali za prijedlog, dok su članovi Španjolske socijalističke radnička partije bili protiv. Ne treba ni govoriti kako je ta odluka Skupštine izazvala veliku buru u Španjolskoj.

Nijemci optužili Real i Barcelonu

Mnogi su u Španjolskoj uvjereni kako do prenamjene zemljišta ne bi došlo da Real nije upao u veliku financijsku krizu. Kako god, koincidencija je prilično znakovita.
Već godinama sa svih strane Europe mogu se čuti primjedbe kako dva najveća španjolska kluba Real i Barcelona imaju prikrivenu pomoć države preko španjolskih banaka. Mnogi se pitaju kako je moguće da su vječno u golemom dugu a da istovremeno kupuju najbolje igrače?

Izravne optužbe na račun Reala i Barcelone nedavno su stigle iz ekonomski najmoćnije države Europe - Njemačke. Čelnici Bayerna, konkretno glavni menadžer Uli Hoeness, javno se požalio kako Njemačka daje kredite gotovo propalim španjolskim bankama, a oni potom taj novac prosljeđuju također prezaduženim klubovima da kupuju najbolje igrače i podižu plaće svojim ionako preplaćenim zvijezdama.

Dva najveća španjolska brenda

Real je i u Španjolskoj često na meti kritičara koji tvrde da „kraljevski klub“ koristi svoj utjecaj u visokoj politici te ucjenjuje banke koje mu ne žele izdati kredite ili produžiti rokove za otplatu istih. Slične se optužbe, doduše nešto rjeđe, mogu čuti i na račun Barcelone.

Oba kluba su takve objede u nekoliko navrata oštro negirali. Mnogi u Španjolskoj tvrde da nije, u najmanju ruku, moralno da nogometni klubovi dobivaju kredite i troše golemi novac dok u isto vrijeme u državi plamti neviđena gospodarska kriza, zbog koje su milijuni građana ostali bez posla, a čak 52 posto mladih ne mogu pronaći posao.

Koriste li se Real i Barcelona državnim potporama na ovaj ili onaj način, pitanje je koje ostavljamo na razmatranje čitateljima. Međutim, ostaje činjenica da su Real i Barcelone možda i dva najveća španjolska „brenda“ te da je u interesu španjolske države da ostanu važni faktori europskog i svjetskog nogometa, i to bez obzira na cijenu.

Troše kao „nosači zrakoplova“

Čini se da nema te Europske komisije koja bi to mogla svojim uredbama poništiti ili dovesti u pitanje. Španjolska industrija je u kolapsu, vlada velika nezaposlenost, Katalonija i Baskija traže nezavisnost, građanski protesti su svakodnevica Španjolaca.

Općenito je velika kriza u cijelom španjolskom društvu, ali Real i Barca troše kao „nosači zrakoplova“. Kod njih krize nema. Kako je to moguće ako egzistiraju u zajednici koju potresa neviđena kriza, opet ostavljamo na razmatranje čitateljima? Činjenica jest da je sport jedno od malo preostalih svjetala na kraju mračnog španjolskog tunela.

Propast divova nikome nije u interesu

U sportu je Španjolska trenutačno jedino ekstra uspješna. Dođe li do propasti dvaju najvećih sportskih simbola, posljedično i daleko najpopularnijeg sporta – nogometa - moglo bi doći do još većih potresa u državi, a to nikome nije u interesu. Bolje je da se narod zabavlja na arenama nego na ulicama. To je dobitna deviza još iz starog Rima.

Dinamo i Hajduk kao Real i Barca

Kakve to veze ima s Hrvatskom? Što su Real i Barca za Španjolsku, to su Dinamo i Hajduk za Hrvatsku. Ne znamo bi li Hajduku i Dinamu prošlo ono što je uspjelo Realu, ali političke elite, ma o kojoj zemlji se radilo, znaju da narodu treba ponuditi „kruha i igara" da se zabavi ili ako baš želite, da previše ne razmišlja, posebice u kriznim vremenima, kako bi  barem nakratko zaboravio na otužnu svakodnevicu te da izbaci frustracije na stadionu, a ne na ulici ili, ne daj Bože, u blizini kakvog mjesta gdje se donose političke odluke.

Neće se tražiti dlaka u jajetu?

Je li politici, briselskoj ili hrvatskoj, svejedno, u interesu da dva hrvatska simbola potpuno krahiraju? Teško. Dinamo i Hajduk ionako nikada neće moći zaprijetiti europskim divovima, čak i ako dođe do njihove privatizacije. Nisu previše opasni i stoga prognoziramo da se neće tražiti „dlaka u jajetu“ po pitanju financijskih odnosa između države i klubova.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite GOL.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.

Nastavi čitati

Nastavi čitati