Tresla su se brda, a najvjerojatnije će se roditi miš. Tako bismo u najkraćem mogli sažeti najave da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestati financiranje profesionalnog sporta iz državnog proračuna, odnosno javnim novcem ili još točnije novcem poreznih obveznika.
Prijete stečajevi i likvidacije?
Dosadašnji način financiranja sporta, koji sadrži i mogućnost dodjele državnih potpora koje nisu sukladne pravnoj stečevini EU, mogao bi postati predmet ocjene Europske komisije i predmet naloga za povrat, što bi neke sportske klubove (ne samo nogometne) moglo odvesti u stečaj ili likvidaciju, stoji u pismu koje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) uputila Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u travnju ove godine.
Bura u čaši vode
Nakon ove pomalo dramatične najave, došlo je do naknadnih pojašnjenja iz kojih se može iščitati da se zapravo radi o „buri u čaši vode“. Tako to obično biva u Hrvatskoj. Prvo puno buke i galame, a onda bonaca. Iako gotovo da nema kluba u Hrvatskoj koji na ovaj ili onaj način ne dobiva neku potporu države, u fokusu su uvijek Dinamo i Hajduk, dva najveća hrvatska kluba s najvećim vojskama navijača.
Dinamo u šest godina dobio 214 mil. kuna
Kao sportska perjanica hrvatske metropole, čiji je proračun veći od ostatka svih ostalih hrvatskih gradova zajedno, Dinamo je godinama dobivao najveću državnu (gradsku) potporu od svih klubova u Hrvatskoj. Kako je AZTN utvrdio, Dinamo je posve legalno u posljednjih šest godina dobio 214 milijuna kuna od Grada Zagreba, dok je Hajduku isto tako posve legalno odobreno jamstvo Grada Splita u procesu rekonstruiranja od 30 milijuna kuna.
Zabrana financiranja profesionalnih momčadi (ekipa)
"Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju više neće vrijediti nacionalna pravila u financiranju sporta nego pravila EU koja ne dozvoljavaju da profesionalni klubovi dobivaju sredstava iz proračuna. Moći će se financirati rad amaterskih klubova, ali i to pod određenim uvjetima i to će biti pod nadležnosti vaše Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja", početkom lipnja izjavio je Folker Hellmund, direktor Ureda za sport pri EU, na Konferenciji o politici Europske unije u području zaštite tržišnog natjecanja, u dijelu koji se odnosi na financiranje sporta kroz državne potpore.
Međutim, što će se zapravo po tom pitanju promijeniti ulaskom u EU? Ključna je razlika u tome što će, primjerice, nogometni klubovi ubuduće morati dokazati da novac dobiven od gradova ne ulažu u svoje profesionalne momčadi (plaće, premije, kupovine igrača…), dok će i dalje država odnosno gradovi financirati rad omladinskih škola i održavanje sportskih objekata.
Dinamo profesionalni pogon financira iz vlastitih sredstava
Kakva je to promjena? Gotovo nikakva, ako pitate čelnike hrvatskih klubova, jer su i do sada dobiveni novac, kažu, strogo namjenski ulagali. Dinamo je, primjerice, od dobivenih cirka 35 milijuna kuna godišnje, dvadesetak milijuna ulagao u održavanje stadiona i sportske infrastrukture, a ostatak u omladinski pogon, dok je profesionalni pogon financiran iz vlastitih sredstava, daleko najviše novcem zarađenim od prodaje igrača i manjim dijelom od ulaznica, marketinga i sponzora.
Vuk će ostati sit a ovce na broju
Drugo je pitanje zbog čega gradovi sami ne plaćaju navedene troškove nego novac prosljeđuju na račune klubova? Možemo samo pretpostavljati. Lako je zaključiti da će klubovi naći „modus vivendi“ kako će iskoristiti državni novac. Troškovi su u Hrvatskoj ionako relativna kategorija. Ako politici to bude u interesu, a u kasnijem dijelu teksta ćemo natuknuti zašto joj je u interesu, nije teško zaključiti kako će se uvijek naći način da „vukovi budu siti a ovce na broju“. I sve po zakonu.
200.000 eura u tri godine po korisniku
Prema riječima Hallmunda, AZTN će od 1. srpnja jedina biti zadužena za odobravanje potpora sportu koja neće smjeti prelaziti iznos od 200.000 eura u tri godine po korisniku potpora. Dodao je kako je Hrvatska do sada izravno potpomagala poljoprivredu, brodogradnju što ulaskom u EU više neće smjeti raditi, ali će moći ulagati u sportsku infrastrukturu kroz razne projekte u turizmu i ekologiji.
"Naravno da ćete moći koristiti sredstva iz raznih fondova, ali o svemu ćete morati posebno razgovarati i pregovarati s Europskom komisijom koja je dosta fleksibilna po tim pitanjima. Naravno da će rezultati tih dogovora uvijek ovisiti o političkoj odluci", istakao je Hellmund.
Fleksibilnost - najvažniji termin EU-a
„Briselski birokrat“ naveo je primjer Francuske koja je uložila značajna sredstva u poboljšanju svoje sportske infrastrukture. Francuska je to prikazala kao ekonomsku aktivnost, a Komisija joj je to odobrila. Ponekad se čini da je u EU ključan termin „fleksibilnost“, pa se tako potpora Hrvatske brodogradilištima ili poljoprivredi smatra nedopuštenom, dok je potpora Francuske ili Njemačke svojoj autoindustriji sasvim normalna.
Jug Europe drma kriza
No, dvostruki kriteriji su već neka druga priča, koju su, uzgred rečeno, jako dobro naučile zemlje južne Europe, u kojima se danas malo toga ili gotovo ništa ne proizvodi, pa nikoga ne treba čuditi što ih posljedično drma velika gospodarska kriza i visoka nezaposlenost. Priča koja u mnogočemu podsjeća na stanje u Hrvatskoj.
Ispituje se slučaj PSV-a
Hellmund je naveo i primjer netransparentnog korištenja državnih potpora u Nizozemskoj, gdje se ispituje slučaj nogometnog kluba PSV-a iz Eindhovena. Grad je otkupio zemljište kluba na kojemu se nalazi stadion za 50 milijuna eura i onda ga ponovno dao klubu na korištenje.
'Jednaki i jednakiji'
Kako će istraga završiti, tek ćemo vidjeti, ali ako malo pozornije poslušate Alexia Tsiprasa, čelnika oporbene grčke političke grupacije Syrize i lako mogućeg budućeg premijera te države, ili neke druge političare iz zemalja juga Europe koje su pogođene velikom ekonomskom krizom, možete zaključiti da u EU postoje „jednaki i oni jednakiji“, od ekonomije do politike i sporta.
Drugi dio teksta, u kojem donosimo kako je Real Madrid sanirao golemi dug i izašao iz financijske krize u prvom predsjedničkom mandatu Florentina Pereza te po čemu su Dinamo i Hajduk slični Realu i Barceloni, pročitajte u nedjelju 30. lipnja 2013.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite GOL.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
