Ovog četvrtka kreće Svjetsko prvenstvo u Švedskoj na kojem Hrvatska starta utakmicom protiv Rumunja. Hrvati su četiri puta igrali u finalima, a jednom su, u Portugalu 2003. postali i prvaci svijeta. U posljednjem finalu Hrvatska je poražena u Zagrebu prije dvije godine od Francuza, naših vječnih rivala koji su nam uzeli zlato i 1995. na Islandu.
Tri vijesti o kojima se priča
No, vratimo se daleko u povijest. Šesnaest godina poslije prvog Svjetskog prvenstva odigrano je još jedno natjecanje u velikom rukometu, tu su domaćini i pobjednici bili Šveđani. Od 1958. počinju SP na malim igralištima, kakva imamo i danas. Prvo SP u modernom rukometu igrano je u DDR-u 1958. i prvi svjetski prvak postala su Šveđani. Nakon toga na vrhu su se smjenjivale velike generacije Rumunjske sa čuvenim trenerom Nicoleaeom Nedefom, potom slijedi dominacija Rusa sa njihovom snagom i visinom, pa nakon toga brzinom predvođeni velikim igračima, uz trenere Jeftušenka i Mironoviča.
Rusku dominaciju početkom 90-ih prekinuli su Šveđani i njihovo zlato u Čehoslovačkoj bilo je preokret u svjetskom rukometnom poretku. Tim Bengta Johanssona ostao je zabilježen kao najveća generacija 90-ih. Rusija je nastavila trajati, a rasla je Francuska s Danielom Costantinijem koja je povijest obilježila sa dvije zlatne medalje, na Islandu '95 i na SP kojem su bili domaćin '01.
Preokret u svijetu rukometa dogodio se i u Portugalu '03 kada je do naslova otišla Hrvatska. Naša je reprezentacija unijela novitet u igri u obrani igrajući na loptu umjesto na protivničkog igrača, a dvije godine kasnije to je uspjelo i Španjolcima na završnici igranoj u Tunisu. Rukomet je otišao u pravcu dinamike.
SP je počelo sa četiri reprezentacije, razvijalo se od osam, preko 12, do 16 koliko ih je bilo sve do Islanda '95 kada su po prvi puta na SP nastupile 24 reprezentacije koliko ih nastupa i danas.
Devet je zemalja osvajalo svjetske naslove. Rekorderi SP-a po broju naslova su Šveđani i Rumunji. Čak četiri puta im je pošlo za rukom popeti se na tron iako treba reći da su Rumunji svoj zadnji naslov uzeli davne 1974. godine. SSSR/Rusija ih prate sa tri. Švedska je igrala čak 12 polufinala, sedam finala i po tome je najuspješnija, makar je Rumunjska s Nedefom ostala posebnost za sva vremena, jer je igrala četiri finala i sva četiri je dobila.
SP je imalo svoje velike zvijezde. Za sva vremena upamćene ostaju izvedbe Gheorgea Gruije, Ioana Mosera, Vojtecha Maresa, Hansa Lubkinga, Paula Tiedemanna, Stefana Birtalana, Joachima Deckarma, Vladimira Maksimova, Hrvoja Horvata, Weilanda Schmidta, Vasilea Stinge, Franka Wahla, Veselina Vujovića, Aleksandera Karšakijevića, Petera Kovacsa, Erharda Wunderlicha, Magnusa Wislandera, Staffana Olssona, Tomasa Svenssona, Andreja Lavrova, Frederica Vollea, Brune Martinija, Jacksona Richardsona, Zlatka Saračevića, Patrika Čavara, Ivana Balića, Petra Metličića, Ikera Romera, Matea Garralde, Nikole Karabatića…
Dosadašnji svjetski prvaci:
2009 - Francuska
2007 - Njemačka
2005 - Španjolska
2003 - Hrvatska
2001 - Francuska
1999 - Švedska
1997 - Rusija
1995 - Francuska
1993 - Rusija
1990 - Švedska
1986 - Jugoslavija
1982 - SSSR
1978 – DR Njemačka
1974 - Rumunjska
1970 - Rumunjska
1967 - Čehoslovačka
1964 - Rumunjska
1961 - Rumunjska
1958 - Švedska
1954 - Švedska
1938 - Njemačka
