Španjolska nogometna La Liga odlučila je na svojoj skupštini održanoj u četvrtak u Madridu potpisati ugovor s američkim investicijskim fondom CVC kojem će prepuštati oko 10 posto svoje dobiti tijekom idućih 50 godina u zamjenu za jednokratnu uplatu 2,1 milijarde eura.
U Madridu su se sastali članovi La Lige, 42 kluba prve i druge lige, a za podržavanje sporazuma s američkim investitorom bila je potrebna podrška njih barem 32.
Na kraju je tajnim glasovanjem sporazum podržalo njih 38 dok su četiri kluba bila protiv. Među protivnicima su Real Madrid, Barcelona i Athletic Bilbao, klubovi u vlasništvu svojih članova.
U utorak je Real Madrid najavio pokretanje kaznenog postupka protiv predsjednika La Lige Javiera Tebasa bude li inzistirao na tom poslu kojeg su na Santiago Bernabeu ocijenili štetnim za dugoročno poslovanje kluba.
La Liga i CVC fond su, suočeni s protivljenjem i drugog diva Barcelone, donijeli kompromisnu odluku prema kojem će iz sporazuma biti izostavljena četiri kluba koja su glasala protiv.
Umjesto planiranih 2,7 milijardi eura CVC će uplatiti 2,1 milijardu La Ligi od čega će ona 90 posto novca preusmjeriti u klubove koji su pristali na taj posao.
Od primljenog novca 15 posto će smjeti potrošiti za kupnju novih igrača i isplatu plaća postojećim igračima, a 15 posto će koristiti za otplatu postojećih dugova. Ostatak primljenog novca moraju iskoristiti za poboljšanje infrastruktire te digitalni i tehnološki razvoj.
"Novac koji će doći u klubove podignut će atraktivnost naše lige", izjavio je Tebas na konferenciji za medije koja je kasnila dva sata.
Real i Barcelona protiv sporazuma
Real Madrid i Barcelona su još ranije poručili da ne žele prepuštati 10-postotne udjele na svoja televizijska prava na tako dugi rok kao što je 50 godina te da je iznos kojeg je ponudio CVC značajno ispod stvarne vrijednosti tih prava.
Španjolski nogometni savez također se usprotivio potpisivanju sporazuma no njegova riječ nije obvezujuća za sklapanje posla između La Lige i američkog investitora.
Tijekom konferencije za medije došao je do izražaja sukob koji vlada u španjolskom nogometu između Tebasa i predsjednika Real Madrida Florentina Pereza koji i dalje zagovara pokretanje Superlige.
"Superliga nikada neće zaživjeti", poručio je Tebas o potencijalnoj ligi 20 najbogatijih europskih klubova.
Još uvijek nisu odustali od Superlige
Real Madrid i Barcelona vjeruju kako bi Superligom ostvarili veću zaradu od televizijskih prava jer bi njihove utakmice bile gledanije u čitavom svijetu.
Tebas je, pak, rekao kako bi cijena televizijskih prava za prenošenje španjolske lige trebala biti 30 posto veća za osam godina zahvaljujući novcu američkog fonda kojim će klubovi unaprijediti kvalitetu.
Odgovarajući na pitanja novinara rekao je kako je još početkom srpnja predstavio posao Barceloninom predsjedniku Joanu Laporti tijekom jedne večere, ali ne i Realovom predsjedniku Perezu.
Mbappe je ljut i ne želi igrati s Messijem? Pogledajte kako ga je dočekao u svlačionici
"S onima koji surađuju na našem zajedničkom razvoju sam blizak te se imam pravo nalaziti osobno i pričati", rekao je Tebas optuživši još jednom Pereza da je pokretanjem Superlige htio nanijeti štetu La Ligi.
La Liga je o poslu s CVC fondom obavijestila Real Madrid službenim putem neposredno prije sklapanja preliminarnog ugovora.
Real ima dovoljno novca za Mbappea
Istaknuo je kako je Barcelona pogriješila što nije prihvatila sporazum s američkim fondom dodavši da je tako mogla primiti oko 40 milijuna eura namijenjenih pojačanjima, a što je mogla iskoristiti za davanje novog ugovora Lionelu Messiju.
Tebas je u četvrtak rekao da nije zaprimio tužbu koju su najavili iz Real Madrida no pohvalio je dobru financijsku situaciju u "Kraljevskom klubu" potvrdivši da do isteka prijelaznog roka 31. kolovoza Real može financijski podnijeti dovođenje skupljeg pojačanja, uključujući Kyliana Mbappea iz PSG-a.
Real Madrid je prošle sezone unatoč zatvorenim stadionima zbog pandemije uprihodio 653 milijuna eura, a sezonu ranije 715 milijuna. Objava Barceloninih financijskih rezultata tek se očekuje.
Španjolski klubovi smiju najviše 70 posto prihoda potrošiti na plaće igrača, a s Messijem je taj iznos u Barceloni bio dosegnuo 110 posto.
