Veljko Mršić bio je posljednji trener koji se zadržao u Cedeviti dulje od jedne sezone i jako dobro zna koji pritisak nosi trenerski posao. Međutim, danas je u ulozi sportskog direktora, na funkciji s kojom se još nije susretao u svojoj karijeri.
Tri vijesti o kojima se priča
''Pa, drugačija je uloga, još uvijek se snalazim i učim nešto novo. Ozbiljniji posao, ali manji pritisak nego kad se sjedi na klupi. Uglavnom, jako zanimljivo. Mislim da se na ovoj poziciji dugoročno može napraviti nešto dobro. Znači posložiti klub na svim razinama i na tome se trenutačno radi'', izjavio je Mršić za GOL.hr.
Kratkoročni i dugoročni ciljevi Cedevite
Prošlo je nekoliko mjeseci od vašeg povratka u Cedevitu, no ovaj put pred sobom imate zadatak slaganja klupske politike i dovođenja igrača. Koji su kratkoročni, a koji dugoročni ciljevi koje ste pred sebe postavili?
''Neki kratkoročni ciljevi bili su da stabiliziramo krizu u kojoj se Cedevita tada našla, da napravimo najviše što možemo i to smo uspjeli. U tom trenutku u ABA ligi smo bili predzadnji, a sad smo dva kola prije kraja došli u situaciju da smo već osigurali mjesto među četiri najbolje ekipe. Ako pobijedimo u zadnja dva kola, imamo mogućnost da završimo na drugom mjestu i onda kreće playoff. Znači, tu smo nešto napravili'', rekao je sportski direktor Cedevite te nastavio:
''Kad je postao predsjednik, Emil Tedeschi kontaktirao je sam mnom i pitao me zanima li me mjesto sportskog direktora. Kao klub donijeli smo ideju da promijenimo strategiju i politiku, da se više baziramo na igrače iz Hrvatske i regije te da imamo samo dva do tri stranca. U budućnosti želimo biti prepoznatljivi po tome, da napravimo momčad u kojoj će naši igrači imati važnu ulogu i biti nositelji igre. Plus, recimo, kada se sve to napravi, da dovedemo dva prava stranca koja će pomoći da se ti domaći igrači bolje razvijaju. I da od toga imamo koristi i mi kao klub i hrvatska košarka.''
Kako ste došli u nezahvalnoj situaciji, kad je već složena igračka križaljka i kad je teško puno toga mijenjati, s obzirom na to da je sezona već počela, jesu li ostale iste ambicije kao na startu sezone?
''Sigurno da su naše ambicije velike i ove sezone, međutim, nema nikakvih pritisaka. Ništa se neće dogoditi ako to ne ostvarimo. Dapače, od ove četiri momčadi sa svim ovim promjenama što smo napravili mi smo kao neki autsajder i čekamo šansu. Dugoročni je plan sigurno da pokušamo doći do Eurolige ili da budemo stabilan član Eurokupa i da tu pokušamo napraviti iskorak i biti među osam najboljih svake godine. Zajedno s ovima iz Eurolige, znači biti među top 25 najboljih klubova u Europi.''
Za trenera je došao Slaven Rimac, koji iza sebe već ima neke rezultate. Vidite li njega kao dugoročnu opciju, odnosno čovjeka s kojim bi mogli realizirati svoje ideje?
''Sigurno. Kad smo krenuli u smjenu Sita Alonsa, postavili smo Slavena Rimca za trenera sa željom da bude čim dulje na tom mjestu. Sada ćemo vidjeti. Prije svega uz taj razvoj i rezultat koji nam je bitan, vrlo važan je način na koji se igra i razvoj igrača. Mislim da nema razloga da to ne bude dugoročno'', rezonirao je Mršić.
Mladi talenti
Spomenuli ste mlade talente i da biste se orijentirali na igrače u regiji. Jedna od stvari koju neki zamjeraju Cedeviti jest to što u prošlosti nije promovirala puno hrvatskih igrača.
''Cedevita posljednjih godina u tim mlađim kategorijama radi odlične rezultate, svake se godine osvaja neko prvenstvo. Međutim, treba se više bazirati na to da proizvodimo ekstra igrače. U zadnjih četiri-pet godina draftirana su dva naša igrača koja su otišla u NBA, BiH reprezentativci Nurkić i Musa. Nažalost, nismo imali puno hrvatskih ekstra igrača, zaobišli su nas Šarić, Hezonja, Žižić i Zubac, i to moramo mijenjati. Jako smo zadovoljni time što smo napravili s Nurkićem i Musom, ali sada treba to isto napraviti i od hrvatskih igrača. Imati ekstra potencijale'', objasnio je Mršić pa nadodao:
''Imamo sada jednu grupu mladih igrača i ne stavljamo pred njih nikakav pritisak, najvažnije je da rade, da napreduju i onda ćemo vidjeti dokle će dogurati. Sad je jako dobra situacija s HKS-om jer su nam izašli u susret s 25 licenci da s drugom momčadi možemo igrati hrvatsku ligu. To je pravilo doneseno kako bi se pomoglo klubovima u ABA ligi jer se hrvatsko prvenstvo treba igrati od početka sezone. Situacija je takva da novo vodstvo HKS-a želi revitalizirati hrvatsku ligu koja je godinama zapostavljanja. Da toga nema, bili bismo u jako podređenom položaju na ostale klubove u ABA ligi i Eurokupu jer bismo morali s jednom momčadi igrati tri utakmice tjedno.''
Kad već pričamo o mladim igračima, Hrvatska se loše provela u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, bilo je govora da idemo s mladima, pa smo se onda opet okrenuli starijima i nije ispalo dobro. Imamo li stvarno problema s talentom ili talenta imamo, ali ga ne znamo pretvoriti u gotov proizvod?
''Talenata imamo jako puno. Problem je u tome što nemamo klubova na jako visokoj razini da se ti talenti mogu razviti do onoga što svi želimo. To znači da tim potencijalom mogu odvesti hrvatsku reprezentaciju do neke medalje. Ti klubovi koji bi trebali raditi završni proizvod su ovi klubovi koji igraju ABA ligu. Da bi oni bili bolji, klubovi se moraju boriti za nešto. Osvajati naslove u ABA ligi i igrati europska natjecanja kako bi se mogli pravilno razvijati. Ovako se bore za opstanak i nemaju nikakvih imperativa koji se stavljaju pred njih i onda tu nema pravilnog razvoja igrača'', izjavio je bivši hrvatski reprezentativac pa nastavio:
''Sadašnja hrvatska liga dovoljno je dobra za manje klubove. HKS je tu puno napravio oko samog praćenja lige na televiziji. Međutim, klubovi koji su tijekom povijesti davali najviše igrača za reprezentaciju poput Cibone, Zadra, Splita i Cedevite su više orijentirani prema ABA ligi, s obzirom na to da je ona filter kroz koji se može plasirati u Eurokup i Euroligu, koja su dva najjača klupska natjecanja. A da bi hrvatska liga ponovno dobila taj značaj koji je imala, prije svega treba dobiti mogućnost plasmana u europska natjecanja.''
Ovaj novi kvalifikacijski sustav Fibe razotkrio je sve mane u hrvatskoj košarci. Smatrate li da Hrvatska treba zvati najbolje, bez obzira na to koji su igrači na raspolaganju i koje su starosti?
''Tu nema puno filozofije. Treba zvati one koji su najbolji. Jesu li oni mladi ili stariji, to je nebitno. Znači oni koji su dostupni i koji su najbolji. I oni koji vode reprezentaciju trebaju procijeniti koji su to. Po meni nema tu nikakve dileme. Sigurno su oni htjeli najbolje kroz ove kvalifikacije, međutim, treba reći da nije napravljeno najbolje, jer niti smo dobili zalog za budućnost niti smo se plasirali na Svjetsko prvenstvo. Treba napraviti jednu dobru analizu i vidjeti zašto se pogriješilo, zašto su se donosile takve odluke i da se tako nešto ne bi ponovilo u budućnosti'', objasnio je bivši trener Cedevite.
I za kraj, kujete li već planove za ljeto s pogledom na iduću sezonu?
''Sve ozbiljne ekipe već u drugom mjesecu, kad počinju nacionalni Kupovi, počinju razmišljati o idućoj sezoni. Tako i mi već radimo, započeli smo razgovore s agentima igrača koje imamo na rosteru, ali i s drugima koji su nam zanimljivi. U svakom slučaju, ne sjedimo prekriženih ruku, već radimo na tome kako ćemo izgledati sljedeće sezone'', zaključio je Mršić.
