Porzingis je u svojoj prvoj NBA sezoni nadmašio sva očekivanja. Bio je među najboljim rookiejima godine i da nema bravuroznog Townsa, vjerojatno bi bio najbolji igrač prošlogodišnje draft klase. No unatoč tome, mladi Latvijac definitivno je zvijezda u usponu.
Tri vijesti o kojima se priča
NBA je već zapljusnula 'Porzingismanija', a dosadašnjim igrama u predsezoni pokazao je kako se od njega može očekivati novi iskorak. Međutim, ne tako davno Porzingis je imao dosta poteškoća u svojoj mladoj karijeri. Prema njegovim riječima, imao je problema čak i s trčanjem na treninzima.
''Došao sam u Španjolsku igrati za Sevillu kada sam imao 15 godina. S obzirom da sam bio daleko od svoje obitelji s kojom sam dotad živio te nisam znao jezik, bilo je teško. Nikad neću zaboraviti kada me trener u mojoj prvoj sezoni pitao: 'Što nije u redu s tobom?' Nisam imao odgovor'', prisjetio se krilni centar Knicksa u svom blogu za 'The Players Tribune' te nastavio:
''Mislio sam da nešto nije u redu sa mnom. Naporno sam radio, ali nisam mogao držati korak sa suigračima. Nisam imao odgovore na to što se događalo. Bio sam nostalgičan i želio sam se vratiti u Latviju. Čak sam jednom prilikom i spakirao stvari.
Ali onda sam ponovno počeo trenirati s momčadi. Kako su dani prolazili, osjećao sam se bolje. Uoči nove sezone poradio sam na masi i došao sa 71kg na 85kg. I tada sam se osjećao jako dobro. Kasnije sam saznao od klupskih liječnika da sam patio od anemije.''
21-godišnji Latvijac prošle je sezone izabran kao četvrti izbor drafta, a navijači Knicksa dočekali su ga zvižducima. No, brzo im je pokazao kako su se prevarili.
''Gledajući unatrag, zanimljivo je razmišljati o stvarima koje sam prošao i što sam učinio. Još sam ovdje, živ sam. Prije pet godina nisam mogao trčati na treningu da me ne uhvati želja za spavanjem, a sada sam u New York Knicksima'', objasnio je Porzingis.
Mnogi u NBA-u uspoređuju ga s Dirkom Nowitzkim, a on sam reći će za njega da je 's 20 godina bio puno bolji nego što je on sada'. Time samo pokazuje da je na pravom putu.
