U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak u 23:15 u centru Zadra poginula su dva mladića u dobi od 19 i 17 godina. Njihov automobil sletio je ceste i završio u moru. Dva su suputnika preživjela.
Josip Bepo Kadija i Josip B. nisu se uspjeli spasiti iz potonulog automobila, a od njih su se oprostili i sportski klubovi za koje su nastupali.
"Josip Bepo Kadija, rođen 25. 9. 2000. g., stigao je kao mlađi kadet u rukometni klub PPD Zagreb u sezoni 2015./2016., iz rukometnog kluba Arbanasi, te uspješno nastupao za mlađe dobne skupine. U tom periodu jednom je bio viceprvak i dva puta prvak na završnicama prvenstva Hrvatske za mlađe kadete i kadete. Sa svojom generacijom 2000./2001. osvojio je brojne međunarodne turnire te se uspješno natjecao u seniorskim ligama, 3. HRL - središte i 1. HRL - sjever. U sezoni 2018./2019. prelazi na posudbu u rukometni klub Maksimir Pastela.
Josip Bepo potječe iz deveteročlane obitelji, koja je uvijek bila nasmijana i pristupačna u svemu i pamtit ćemo ga kao dobro odgojenog, pristojnog i veselog dečka.
Dragi naš Bepo, do novih susreta na nekim novim rukometnim terenima - počivaj u miru!" objavio je rukometni prvak PPD Zagreb, čiji je bio član.
"S tugom u očima i boli u srcu pišemo ove riječi... Preminuo je naš igrač, suigrač, prijatelj JOSIP BEPO KADIJA u tragičnoj nesreći.
Svaki naš član ima svoju priču i ona je protkana brojnim trenucima koje smo proveli zajedno i nikada ih nećemo zaboraviti. Zato, hvala ti što si bio sa nama, ovo premalo vremena, a sada trči nekim drugim prostranstvima. Počivao u miru", poručili su iz kluba Maksimir Pastela, gdje je igrao.
"Momci, čeka nas prava utakmica danas, trebamo dati..." Ulazi u svlačionicu: "Oprostite što kasnim, treneru...". Kažem mu ozbiljno: "Sidi, Brko!" Izlazimo na teren, dajem kratke upute, a on će mi: "Ne bojte se, treneru, samo neka mi daju loptu."
Od Josipa B. oprostio se njegov nogometni klub Primorac Biograd uz video njegova gola iz slobodnjaka.
"Osmijeh dječaka, momka koji romantično igra nogomet. Zaljubljen u igru ide na zagrijavanje. Korak uvijek lagan, frizura namištena, desetka na leđima... To je Josip. Kako ga uklopiti u sustav? Jedan osmijeh ili potez na terenu obori te s nogu... Lažnjaci izluđuju mene, suigrače i protivnike.
Jutros tuga. Mučnina. Utakmica je gotova ovdje na Zemlji. Postavljamo pitanja Bogu, sebi... Gledamo u prazno. Vrte se filmovi pobjeda i poraza, lažnjaka i slobodnih udaraca. Smijeha i tuge u svlačionici, autobusu, na terenu...
Otišao je Josip, vjerujem, na ljepše mjesto, gdje će se savršeno uklopiti sa svojim osmijehom, dobrotom, ljubavlju... Mi ostajemo tu još neko vrijeme, i ti uvijek s nama, svaku sljedeću! Da se vratim na početak teksta... Slobodni udarac i bomba u rašlje kao veliki pozdrav našeg Josipa!
Vole te tvoji treneri, suigrači i cijeli HNK Primorac Biograd zauvijek."
