Velimir Perasović, bivši reprezentativac Hrvatske, sjeća se gotovo svakog detalja kada je u dva navrata na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. uz Dražena, Tonija, Dina, Stojka i ostale igrao protiv originalnog Dream Teama.

Tada 27-godišnji Perasović, kao i većina košarkaša iz ostalih reprezentacija, bio je impresioniran NBA zvijezdama. Nedavno je prošlo 20 godina od dana kada je objavljen popis najjače košarkaške momčadi ikad okupljene u povijesti.

„To je bila najbolja košarkaška momčad koja se ikad okupila, momčad prepuna zvijezda i siguran sam da se tako nešto nikada neće ponoviti. Igrači iz Dream Teama spavali su u posebnom hotelu i bili su tretirani kao nešto posebno, a uz to je većina njih u to vrijeme bila na vrhuncu karijere“, prisjetio se za GOL.hr Perasović koji se prisjetio i utakmica protiv NBA zvijezda od koje je do tada većinom gledao na TV-u.

„U to vrijeme psihološki je bilo teško igrati protiv NBA igrača jer smo svi bili uzbuđeni i gotovo nitko od nas, osim Dražena Petrovića koji je igrao protiv njih puno puta, nije vjerovao da ih možemo dobiti. Osobno sam NBA košarku prije toga okusio kao igrač Jugoplastike samo protiv Denvera i New Yorka na McDonalds turnirima“, rekao je Peras dodavši:

„Siguran sam da bismo im pružili snažniji otpor da smo imali više odigranih utakmica protiv NBA igrača kao što je to danas slučaj, no nismo imali taj kontinuitet. Dvije godine kasnije protiv Dream Teama bismo imali puno veće šanse i to bi bile zanimljivije utakmice nego one u Barceloni“.

Prisjetio se Perasović i nekih detalja vezanih uz Dream Team.

„Na svoje oči sam vidio kako neki igrači iz drugih reprezentacija love NBA zvijezde kako bi se s njima fotografirale, nosili su aparate i na klupi pa bi u trenucima kada nisu na parketu fotografirali NBA zvijezde. Sjećam se da je prije finala do nas u malu dvoranu u kojoj smo se zagrijavali došao Larry Bird kako bi se javio Stojku (Vrankoviću) i Dinu (Rađi) i malo je šutirao s nama. Meni je to tada izgledalo nestvarno, gledali smo svi u njega kao u nešto posebno.“

Na pitanje kako je doživio Michaela Jordana koji je lakoćom prolazio kroz našu obranu rekao je:

„Čudesan igrač koji je bio toliko brz i fizički moćan da si ga mogao samo promatrati i uživati. Krajičkom oka dok se vraćaš u obranu vidiš nešto malo crno, a već u sljedećem trenutku zakucava. Ja se jedino mogu pohvaliti kako sam dva puta u žaru borbe opalio Jordana po rukama... To su bila dva stvarno jaka faula! No, čuvao sam jedno vrijeme i Johna Stocktona te sam osjetio nevjerojatnu čvrstinu u kontaktu s njim, a to sve govori“.

Još brže do sportskih vijesti i prijenosa. Preuzmi
DNEVNIK.hr aplikaciju