Hrvatski sportaši tijekom 2015. nastupili su na čak 153 svjetska, 165 europskih prvenstava, 109 svjetskih i 53 europska kupa, te na još 191 natjecanju u zemlji i inozemstvu.
Tri vijesti o kojima se priča
Pregled počinjemo kraljicom sportova - atletikom - gdje je Hrvatska na glavnom događaju godine, Svjetskom prvenstvu u Pekingu osvojila dva srebra.
Sandra Perković je bila druga u bacanju diska sa 67.39 metara, a nedostižan joj je bio hitac Kubanke Denije Caballero dok je posebna priča Blanka Vlašić. Zbog ozljede je u posljednji trenutak odlučila nastupiti u Pekingu da bi onda preskočila istu visinu (201 cm) kao i zlatna Ruskinja Marija Kučina.
Odličan rezultat u Pekingu ostvario je i Osječanin Ivan Horvat u skoku s motkom, on je u kvalifikacijama postavio novi hrvatski rekord od 5.70m i tako ostvario normu za odlazak na OI u Rio de Janeiru, a u finalu je sa 5.65 bio deveti.
Povratak Blanke, Dodig među teniskim besmrtnicima
Baš poput Perković i Vlašić, srebrom se na svjetskoj smotri okitila i hrvatska vaterpolo reprezentacija. Izabranici Ivice Tucka na SP-u u Kazanju stigli su do finala gdje je Srbija ipak bila prejaka, opravdavši s 11:4 status glavnog favorita.
Najsjajniji trenutak hrvatskog tenisa u 2015. godini bez sumnje bio je pariški trijumf Ivana Dodiga u paru s Brazilcem Marcelom Melom. Dvije godine nakon poraza u finalu Wimbledona, hrvatsko-brazilska kombinacija uzvratila je najtrofejnijem paru svih vremena, američkim blizancima Bobu i Mikeu Bryanu, slavljem na središnjem terenu Roland Garrosa.
Tog 5. lipnja Ivan Dodig i Marcelo Melo su u sjajnom i neizvjesnom finalu svladali braću Bryan sa 6-7 (5), 7-6 (5), 7-5 i upisali svoja imena među teniske besmrtnike.
Marin Čilić, koji je zbog ozljeda propustio oba nastupa reprezentacije, i ove je godine bio najbolje rangirani hrvatski tenisač, ostvarivši najbolji pojedinačni rezultat na Grand Slam turnirima. Branivši naslov na US Openu stigao je do polufinala, iako je još u osmini finala ozlijedio skočni zglob te u takvom fizičkom stanju nije mogao pružiti pravi otpor kasnijem pobjedniku Novaku Đokoviću.
Obranom naslova na turniru u Moskvi, Marin je nastavio niz od osam uzastopnih godina u kojima je osvojio barem jedan ATP naslov.
Debakl košarkaša ublažili juniori i Cedevita
Godina na izmaku trebala je biti povijesna za hrvatsku košarku, prvenstveno za mušku seniorsku reprezentaciju koja je imala ono što nijedna generacija prije nije - dio utakmica na Eurobasketu igrali su pred domaćim navijačima. Imenovanje Velimira Perasovića za izbornika i niz pobjeda u pripremnim utakmicama, između ostalih nad Nijemcima s Dirkom Nowitzkim te na gostovanju u Litvi, dodatno su podigli već ionako visoku razinu optimizma kod košarkaških zaljubljenika.
Nakon tri pobjede i dva poraza u skupini u Areni Zagreb, Hrvatska je doživjela pravi debakl u osmini finala u Lilleu, izgubivši od Češke s 80:59.
Sliku o hrvatskoj reprezentativnoj košarci popravila je juniorska reprezentacija do 19 godina, koja je osvojila srebrno odličje na Svjetskom prvenstvu, izgubivši tek u produžetku finala od favoriziranih Amerikanaca. Iako su na Kreti bili oslabljeni neigranjem Dragana Bendera i ozlijeđenog Lovre Mazalina, a tijekom turnira ozlijedio se i centar Ante Žižić, mladi hrvatski košarkaši pod vodstvom izbornika Ante Nazora pokazali su kako talentom ne zaostaju za vršnjacima iz SAD-a.
Na hrvatskoj klupskoj sceni Cedevita je potpuno preuzela vodeću ulogu i napravila europski iskorak. Pod vodstvom bivšeg izbornika Jasmina Repeše drugu godinu zaredom osvojili su oba domaća trofeja, probili se do finala ABA lige i izgubili u četiri utakmice od Crvene zvezde. Tamo gdje je Repeša stao prošle sezone, u novoj je nastavio njegov pomoćnik Veljko Mršić koji je promoviran u glavnog trenera prve momčadi. Upravo je nauštrb Repešine nove momčadi (Armani Milano) Cedevita prošla u TOP 16 gdje će odmjeriti snage s ponajboljim europskim sastavima.
11 medalja na prvim Europskim igrama
Od 12. do 28. lipnja u Bakuu su održane prve Europske igre na kojima je nastupilo više od 5,800 sportaša iz 50 zemalja, među kojima i 106 hrvatskih sportaša. Natjecanja su održana u 24 sporta, a za devet sportova (stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, triatlon, biciklizam, odbojka na pijesku, odbojka, judo, streličarstvo) bile su to i kvalifikacije za Olimpijske igre u Rio de Janeiru 2016. godine. Konačna bilanca iznosila je 11 medalja, od čega je čak devet osvojeno u borilačkim sportovima.
Plasman na Europsko prvenstvo 2016. u Francuskoj i promjena izbornika, ali i privođenje izvršnog predsjednika HNS-a i bivšeg direktora Dinama, Damira Vrbanovića, te prvog dopredsjednika HNS-a i čelnika Dinama Zdravka Mamića obilježili su proteklu godinu hrvatske nogometne reprezentacije.
Vatreni na EURO u sjeni uhićenja Mamića i Vrbanovića
Vatreni su izborili EURO kao drugoplasirana ekipa skupine H iza Italije, a s bodom više od Norveške. Hrvatska vrsta je vizu za Francusku osigurala pobjedom u zadnjem kolu protiv Malte, no do samog kraja susreta je strepila za drugo mjesto jer je Norveška vodila protiv Italije. Na koncu su Norvežani izgubili, a Hrvatska se kao druga plasirala na EP na kojem će u skupini igrati sa Španjolskom, Turskom i Češkom.
Reprezentaciju je u prvih osam kola vodio Niko Kovač, međutim, nakon kiksa u Bakuu protiv Azerbajdžana (0-0) i poraza u Oslu od Norveške (0-2) Kovač je dobio otkaz, a umjesto njega imenovan je Ante Čačić. Njegov izbor je izazvao niz negativnih komentara u javnosti, a brojni su počeli bojkotirati reprezentaciju smatraju njegov izbor konačnih preuzimanje nogometne svetinje od strane aktualne vrhuške predvođene Zdravkom Mamićem. Čačić je na klupi hrvatske vrste debitirao pobjedom protiv Bugarske (3-0), a potom je zadnjem kolu kvalifikacija Hrvatska pod njegovim vodstvom pobijedila Maltu (1-0).
Nažalost, nastup hrvatske vrste u kvalifikacijama za EURO obilježila su i tri velika incidenta u Milanu, Zagrebu i u Splitu, a ovaj potonji slučaj (iscrtana svastika na travnjaku) do danas nije razjašnjen.
Dodajmo kako je Ivan Rakitić proglašen najboljim sportašem Hrvatske u 64. izboru Sportskih novosti. U tradicionalnoj anketi jedinog sportskog dnevnika u našoj zemlji ove je godine sudjelovao 351 sportski novinar iz 56 redakcija koji su Rakitiću dodijelili 162 glasa. Drugi je bio boksač Filip Hrgović (96), a treći gimnastičar Mario Možnik (44).
Rukometaši s novim izbornikom
Prvo veliko sportsko natjecanje u 2015. godini na kojem su nastupili hrvatski sportaši bilo je Svjetsko prvenstvo u rukometu koje je od 15. siječnja do 1. veljače održano u Kataru. Pod vodstvom Slavka Goluže Kauboji su zapeli u četvrtfinalu, nakon šest pobjeda izgubili su od Poljske i ostali bez borbe za medalje.
Na mjesto izbornika hrvatske rukometne reprezentacije postavljen je dotadašnji trener bjeloruskog Meškova iz Bresta Željko Babić koji je ranije bio pomoćnik Slavka Goluže, a u Babićevom novom stručnom stožeru ulogu pomoćnog trenera povjerena je bivšem reprezentativcu Petru Metličiću, dok je jedan od najboljih rukometaša ikad Ivano Balić preuzeo funkciju koordinatora za muški rukomet u Hrvatskom rukometnom savezu.
Sinkovići na krovu svijeta u dvojcu na pariće
Veslačku 2015. godinu obilježio je dvojac na pariće Valent i Martin Sinković, apsolutni vladari ove discipline koje stručnjaci proglašavaju najvećim kandidatima za zlatno odličje na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru. Braća Sinković su na francuskom jezeru d'Augibuelette došli do naslova svjetskih prvaka ostavivši iza sebe Litvance i Novozelanđane, približivši se i po odveslanom vremenu (6:03.33) rubovima vlastitog veslačkog savršenstva.
Svjetsko zlato su upotpunili i pobjedom u Svjetskom kupu, pobijedili su na prestižnim regatama u Vareseu i Luzernu, a njihov trener Nikola Bralić izabran je za najboljega trenera po izboru Međunarodnog veslačkog saveza.
Uz Sinkoviće, hrvatsko veslanje ima i europskog prvaka nakon što je Damir Martin u finalu u Poznanu odveslao čudesnu utrku u finalu muških samaca. Dva puta u dva dana Martin je pobijedio u europskim vodama gotovo nedodirljivog Čeha Ondreja Syneka i trofejnog Norvežanina Olafa Tuftea. Zagrepčanin je zadivio svijet i po postignutome vremenu (6:41.65), postavivši rekord europskih prvenstava.
Hrgović naslijedio Parlova
Filip Hrgović (23) u bugarskom je Samokovu postao tek drugi Hrvat s osvojenim naslovom europskog amaterskog boksačkog prvaka, više od 40 godina nakon što je to uspjelo legendarnom Mati Parlovu. Mladi je Zagrepčanin u rujnu pokazao sjajnu formu i suvereno svladao sve suparnike u superteškoj kategoriji, no mjesec dana potom na Svjetskom prvenstvu u Dohi nije uspio okruniti sezonu još jednom medaljom, u četvrtfinalu ga je podijeljenom odlukom sudaca svladao Francuz Tony Yoka koji je potom osvojio i naslov svjetskog prvaka.
Hrgović je još u prvoj polovici godine sjajnim nastupima za Astana Arslanse u Svjetskoj boksačkoj ligi izborio plasman na Olimpijske igre u Rio de Janeiru, a u ožujku je proglašen i boksačem mjeseca u izboru Međunarodnog boksačkog saveza AIBA-e. Osim Hrgovića, medalju na EP u Samokovu osvojio je i Hrvoje Sep, koji je u poluteškoj kategoriji bio brončani. Sep je dobrim rezultatima u godini na izmaku također izborio plasman na OI.
Predolimpijska 2015. godina donijela je pregršt veselja za hrvatsko jedrenje, osigurane su olimpijske norme u pet klasa, Šime Fantela i Igor Marenić osvojili su svjetsko srebro u klasi 470, Tonči Stipanović europsku broncu u Laseru, a Ivan Kljaković-Gašpić je europski prvak i ukupni pobjednik Svjetskog kupa u finnu.Tina Mihelić je ponovno uspjela osigurati olimpijsku normu u Laser radialu, a na Europskom prvenstvu u danskom Aarhusu bila je ukupno peta. Sve do zadnjega dana Tina je bila u igri za odličja, no u finalnom plovu je zaradila penal.
