16 godina poslije prvog odigrano je još jedno SP u velikom rukometu, tu su domaćini i pobjednici bili Šveđani. Od 1958. počinju SP na malim igralištima, kakva imamo i danas. Prvo SP u modernom rukometu igrano je u DDR-u 1958. i prvi svjetski prvak postala su Šveđani. Nakon toga na vrhu su se smjenjivale velike generacije Rumunjske sa čuvenim trenerom Nicoleaeom Nedefom, potom slijedi dominacija Rusa sa njihovom snagom i visinom, pa nakon toga brzinom predvođeni velikim igračima, uz trenere Jeftušenka i Mironoviča.
>> Uoči SP: Znate li kako je uopće nastao rukomet?
Rusku dominaciju početkom 90-ih prekinuli su Šveđani i njihovo zlato u Čehoslovačkoj bilo je preokret u svjetskom rukometnom poretku. Tim Bengta Johanssona ostao je zabilježen kao najveća generacija 90-ih. Rusija je nastavila trajati, a rasla je Francuska s Danielom Costantinijem koja je povijest obilježila sa dvije zlatne medalje, na Islandu '95 i na SP kojem su bili domaćin '01.
Preokret u svijetu rukometa dogodio se i u Portugalu '03 kada je do naslova otišla Hrvatska. Naša je reprezentacija unijela novitet u igri u obrani igrajući na loptu umjesto na protivničkog igrača, a dvije godine kasnije to je uspjelo i Španjolcima na završnici igranoj u Tunisu. Rukomet je otišao u pravcu dinamike.
SP je počelo sa četiri reprezentacije, razvijalo se od osam, preko 12, do 16 koliko ih je bilo sve do Islanda '95 kada su po prvi puta na SP nastupile 24 reprezentacije koliko ih nastupa i danas.
Devet je zemalja osvajalo svjetske naslove. Rekorderi SP-a po broju naslova su Šveđani i Rumunji. Čak četiri puta im je pošlo za rukom popeti se na tron. SSSR/Rusija ih prate sa tri. Švedska je igrala čak 12 polufinala, sedam finala i po tome je najuspješnija, makar je Rumunjska s Nedefom ostala posebnost za sva vremena, jer je igrala četiri finala i sva četiri je dobila.
SP je imalo svoje velike zvijezde. Za sva vremena upamćene ostaju izvedbe Gheorgea Gruije, Ioana Mosera, Vojtecha Maresa, Hansa Lubkinga, Paula Tiedemanna, Stefana Birtalana, Joachima Deckarma, Vladimira Maksimova, Hrvoja Horvata, Weilanda Schmidta, Vasilea Stinge, Franka Wahla, Veselina Vujovića, Aleksandera Karšakijevića, Petera Kovacsa, Erharda Wunderlicha, Magnusa Wislandera, Staffana Olssona, Tomasa Svenssona, Andreja Lavrova, Frederica Vollea, Brune Martinija, Jacksona Richardsona, Ivana Balića, Petra Metličića, Ikera Romera, Matea Garralde…
Dosadašnji svjetski prvaci:
2007 - Njemačka
2005 - Španjolska
2003 - Hrvatska
2001 - Francuska
1999 - Švedska
1997 - Rusija
1995 - Francuska
1993 - Rusija
1990 - Švedska
1986 - Jugoslavija
1982 - SSSR
1978 – DR Njemačka
1974 - Rumunjska
1970 - Rumunjska
1967 - Čehoslovačka
1964 - Rumunjska
1961 - Rumunjska
1958 - Švedska
1954 - Švedska
1938 - Njemačka
