Svjetsko prvenstvo u SAD-u, Kanadi i Meksiku bit će 23. smotra najboljih nogometnih reprezentacija svijeta. Brazil je zasad najuspješniji s pet naslova prvaka, slijede Nijemci i Talijani s po četiri krune, Argentina ima tri, Francuska i Urugvaj su po dva puta bili svjetski prvaci, a Španjolska i Engleska po jednom.
Tri vijesti o kojima se priča
Ideja je rođena 1920. kada se grupa francuskih nogometnih stručnjaka, pod vodstvom nekadašnjeg predsjednika FIFA-e Julesa Rimeta, dosjetila dovesti sve najjače nogometne momčadi svijeta na jedno mjesto kako bi odmjerili svoje snage. Plan se ostvario deset godina poslije, a francuski kipar Abel Lafleur dizajnirao je prvi pehar.
Prvom svjetskom prvenstvu domaćin je bio Urugvaj zahvaljujući dvjema uzastopnim pobjedama na Olimpijskim igrama i slavljenju stogodišnjice neovisnosti.
Za SP se nisu održavale kvalifikacije, već su reprezentacije dobile pozivnice. Velik broj europskih reprezentacija odbilo je sudjelovati zbog dugačkog puta brodom. Isto tako, vladalo je veliko nezadovoljstvo među europskim reprezentacijama jer su smatrali da Europa kao kolijevka nogometa ima pravo na prvo prvenstvo.
Urugvaj 1930.
Poredak: 1. Urugvaj, 2. Argentina, 3. SAD, 4. Jugoslavija
Finale: Urugvaj - Argentina 4:2
Broj sudionika: 13
Prvi SP održan je 1930. godine u Urugvaju. Premijerni SP odigran je prvi i do sada jedini put u jednom gradu, Montevideu na tri stadiona. Sudionici nisu igrali kvalifikacije, već je to bio pozivni turnir. Nastupilo je 13 reprezentacija – sedam iz Južne Amerike, četiri iz Europe (Belgija, Francuska, Jugoslavija i Rumunjska) i dvije iz Srednje i Sjeverne Amerike. Prvi pogodak u povijesti svjetskih prvenstava postigao je Grancuz Lucien Laurent u pobjedi protiv Meksika 4:1.
Obje polufinalne utakmice završile su neuobičajeno visokim rezultatom 6:1. Urugvaj je bio bolji od Jugoslavije, a Argentina od SAD-a.
Zanimljivost finala bila je da su Urugvajci i Argentinci inzistirali da se utakmica igra s njihovom loptom, pa je belgijski sudac Jan Langenus donio odluku da se svako poluvrijeme igra s drugom loptom. Utakmica za treće mjesto nije se igrala, a reprezentacija SAD-a bila je treća zbog bolje razlike pogodaka.
Najbolji strijelac na prvom prvenstvu svijeta bio je Argentinac Guillermo Stabile s osam golova.
Italija 1934.
Poredak: 1. Italija, 2. ČSSR, 3. Njemačka, 4. Austrija
Finale: Italija – ČSSR 2:1 (produžeci)
Broj sudionika: 16
Na drugom SP-u održanom u Italiji nastupilo je 16 reprezentacija, no nije bilo branitelja naslova Urugvajaca. Branitelji naslova odbili su sudjelovati na europskom tlu u znak nezadovoljstva, što je većina europskih momčadi odbila putovati u Urugvaj četiri godine ranije. Zanimljivo, Talijani su kao domaćini morali igrati kvalifikacije, što je FIFA odmah nakon SP-a promijenila, pa se domaćin od 1938. u Francuskoj automatski kvalificirao.
Prvenstvo je igrano u osam gradova, a finale u Rimu na stadionu Nazionale. Odmah se igralo na ispadanje, a u četvrtfinalima se dogodila prva ponovljena utakmica u povijesti svjetskih prvenstava. Nakon remija između Italije i Španjolske (1:1), u kojoj ni produžeci nisu odlučili pobjednika (tada još nije bilo jedanaesteraca), dan kasnije odigrali su još jednu utakmicu u kojoj je Italija pobijedila 1:0.
Italija je u finalu nakon produžetaka pobijedila Čehoslovačku 2:1, a strijelac pobjedničkog gola bio je Angelo Schiavio u 95. minuti. Najbolji strijelac prvenstva bio je Čehoslovak Oldrich Nejedly s pet postignutih golova.
Francuska 1938.
Poredak: 1. Italija, 2. Mađarska, 3. Brazil, 4. Švedska
Finale: Italija – Mađarska 4:2
Broj sudionika: 15
Prvenstvo je ponovo odigrano na ispadanje, a bio je to posljednji SP bez natjecanja po skupinama. FIFA-ina odluka da se prvenstvo održi u Francuskoj izazvala je nezadovoljstvo u Južnoj Americi. Urugvaj je po drugi put uzastopce odbio nastupiti na SP-u, a njemu se pridružila i Argentina. Španjolska reprezentacija postala je prva momčad u povijesti svjetskih prvenstava koja je morala odustati od nastupa zbog rata. Trebalo je nastupiti 16 reprezentacija, međutim Austrija se povukla s turnira nakon pripajanja nacističkoj Njemačkoj.
Ovo prvenstvo prvo je u povijesti u kojem su se domaćin (Francuska) i pobjednik prijašnjega turnira (Italija) automatski kvalificirali.
Igralo se na deset stadiona u deset gradova. Prvo mjesto osvojila je Italija pobijedivši u finalu Mađarsku (4:2), obranivši tako svjetski naslov. Najbolji strijelac bio je Brazilac Leonidas sa sedam golova.
Brazil 1950.
Poredak: 1. Urugvaj, 2. Brazil, 3. Švedska, 4. Španjolska
Finale: (finalna skupina – ključna utakmica) Brazil – Urugvaj 1:2
Broj sudionika: 13
Zbog II. svjetskog rata svjetska prvenstva nisu se održavala 12 godina, zbog toga su Talijani bili na krovu svijeta čak šesnaest godina. Na turniru u Brazilu prvi put pehar dodijeljen pobjedniku nazvan je Trofejem Julesa Rimeta obilježavajući 25. godinu Rimetova predsjedništva FIFA-om. Nastupilo je 13 reprezentacija jer su Austrija i Francuska u zadnji trenutak odustale, dok FIFA nije odobrila Indiji igranje bosih nogu.
Pobjednik je postao Urugvaj, koji je preokretom pobijedio Brazil s 2:1 u posljednjoj utakmici završne skupine, i to pred 200.000 navijača na Maracani u Riju. Bilo je to jedino izdanje svjetskih prvenstava bez klasničnog finala.
SP u Brazilu donijelo je i jedno od najvećih iznenađenja u povijesti SP-a. Amerikanci su u skupini pobijedili jednog od favorita natjecanja, Englesku 1:0. Kada se rezultat o porazu protiv SAD-a pojavio u engleskim novinama, većina je stanovnika vjerovala da se radi o tiskarskoj grešci. Najbolji strijelac bio je Brazilac Ademir s devet golova.
Švicarska 1954.
Poredak: 1. Njemačka, 2. Mađarska, 3. Austrija, 4. Urugvaj
Finale: Njemačka – Mađarska 3:2
Broj sudionika: 16
Bilo je to prvenstvo koje je obilježila senzacionalna pobjeda Nijemaca u finalu protiv mađarske Lake konjice (3:2). U finalu se dogodilo veliko čudo jer su u dvoboju tih istih suparnika u skupini Mađari slavili s 8:3, a i nakon prvih deset minuta finala rezultat je bio 2:0 za Mađarsku, koja do tog susreta četiri godine nije izgubila. Prvi put utakmice su prenošene na televiziji.
Prosjek golova na utakmicama bio je više od pet golova i do danas je to rekordno prvenstvo po prosjeku golova na utakmicama. Najbolji strijelac bio je Mađar Sandor Kocsis s 11 golova.
