Je li moguće preskočiti s motkom 6,40 metara? Ta visina izgleda zastrašujućom i zasad nedostižnom, ali švedski atletski superman Armand Mondo Duplantis smatra da ju može preskočiti. To mu je novi cilj i najveći izazov. Kazao je to otkrivajući planove u nedavnom intervjuu za talijansku Gazzetta dello Sport, a madridska Marca proanalizirala je uz pomoć stručnjaka jesu li to samo lijepi snovi ili mogući doseg.
Tri vijesti o kojima se priča
"Ostanak zdravim i korištenje povoljnih uvjeta omogućuje mi da dosegnem 6,40 metara. To je u mom dosegu, to je moj cilj u karijeri", poručio je 26-godišnji Šveđanin, dvostruki olimpijski pobjednik i trostruki svjetski prvak te aktualni svjetski rekorder sa skokom od 6,31 metra.
Duplantisov novi cilj - 6,40 m
Još prije dvije godine Duplantis je govorio o 6,30 kao svojoj graničnoj visini, i to u intervjuu za Marcu nekoliko dana prije nego što je postavio tadašnji svjetski rekord na mitingu Dijamantne lige u Xiamenu skokom od 6,24. Bio je to izazov koji je vrlo brzo dosegao i bacio u zaborav.
"Mislim da još uvijek može dostići 6,40 metara, ali činjenica da ide centimetar po centimetar to otežava. On je natjecateljski tip, ali ne znam koliko rekorda može postaviti godišnje", ističe u razgovoru za Marcu Artur Coll, trenutačno najbolji španjolski skakača s motkom.
Katalonac se prošle godine natjecao na Svjetskom prvenstvu u Tokiju nakon što je postao prvi Španjolac koji je u posljednjih osam godina skočio 5,70 metara. Ove zime zadobio je prijelom rebara tijekom treninga u CAR-u u Sant Cugatu, ali je ipak postigao osobni rekord u dvorani s 5,63.
Coll u zaletu do letvice napravi 16 koraka i želi ga povećati na 18 kako bi postigao veću brzinu prilikom zabijanja motke u kutiju za odraz. S druge strane, Duplantis je prešao s 20 na 22 koraka i u prvom natjecanju s ovom metodom oborio je svjetski rekord skokom od 6,31 metara.
"Mondo je jako dobar sprinter i 22 koraka mu omogućuju da iskoristi svoju brzinu. Mislim da će skakati više, puno više", izjavio je Greg Duplantis prošlog četvrtka nakon što je njegov sin i štićenik petnaest put oborio svjetski rekord na Mondo Classicu u švedskoj Uppsali.
Pravi sprinter: "Stotku" trči 10,37 sekundi
Mondov otac, također bivši skakač s motkom, zna što govori. Sin mu ima monstruozne fizičke kapacitete: trči 10,37 sekundi na 100 metara i sposoban je doseći brzinu od 10,5 metara u sekundi u krajnjoj točci prije odraza. Da imate bolju orijentaciju, legendarni Usain Bolt dosegao je vrhunac brzine od 12,4 m/s kada je postavio svoj svjetski rekord na 100 metara (9,58) u Berlinu 2009. godine. Ali naravno, Jamajčanin tada nije nosio u rukama motku od dva kilograma.
"Nije isto podići dva kilograma držeći motku u sredini ili na kraju te početi trčati. Ljudi to ne razumiju", objašnjava Coll, čija je najveća brzina oko 9,6 m/s.
"Duplantis ima dvije ili tri jedinstvene stvari, poput povlačenja motke neposredno prije nego što je zabije u kutiju, ali ono što je najposebnije je njegova brzina", dodaje katalonski skakač s motkom, koji koristi motku duljine 5,10 metara.
Zanimljivo je da je Duplantisova motka (5,20 m) iste duljine kao ona od legendarnog Sergeja Bubke, drugog velikog genija kojeg je ova atletska disciplina iznjedrila. Bivši sovjetski i ukrajinski atletičar poboljšao je svjetski rekord za 31 centimetar između 1984. i 1994. godine, postavivši rekord (6,14 metara) koji je stajao 20 godina. Ukupno je poboljšavao rekord 35 puta, u dvorani i na otvorenom.
Sličnosti i razlike s Bubkom
"Razlika je u brzini. Prije je skok s motkom bio tehnički zahtjevniji, a snaga je bila najvažnija", mišljenje je osvajača brončane olimpijske medalje Javiera Garcíe Chica, koji je uvelike profitirao od Bubkinih triju neuspješnih pokušaja u vjetrovitom finalu u Barceloni 1992.
Španjolski skakač s motkom, inače podrijetlom Katalonac iz Barcelone, već sedam godina živi u Cordobi sa suprugom Begoñom Sáez, odbojkaškom trenericom. García Chico i dalje je uključen u svoj sport kao trener Atletskog kluba Córdoba.
„Bubka je poletio s 20 koraka i brzinom manjom od 10 metara u sekundi (9,9 m/s), ali njegova motka bila je kruća Duplantisove", objašnjava García Chico.
Motke su se do sredine 20. stoljeća još izrađivale od bambusa, a u moderno doba izrađene su od stakloplastike i karbonskih vlakana. Nisu sve motke iste. Krutost motke mjeri se s indeksom savitljivosti.
Što je niži indeks, koji mjeri duljinu savijanja kada se uteg od 28 kg objesi iz središta štapa, to je motka kruća i teže ju je saviti, ali prenosi veću energiju i daje mogućnost višeg skoka.
Fleksibilnost motke
Švedski genijalac koristi istu marku koju je koristio i legendarni Ukrajinac, američki UCS Spirit.
"Bubka je na kraju skakao s fleksibilnošću od 9,8, inače je koristio 10,5, ali to nije bilo toliko neobično u to vrijeme jer su gotovo svi koristili duge desetke ili kratke jedanaestice. Međutim, gotovo nitko nije mogao dostići brzinu iznad 9,5 m/s, pa je Ukrajinac tada bio vrlo brz", prisjeća se osvajač brončane olimpijske medalje.
Najmodernije motke koje koristi Duplantis imaju fleksibilnost od 11,7, dok Artur Coll koristi 13,3, ali to ne iznenađuje Garcíu Chica:
"Oni danas više nalikuju skakačima u dalj nego skakačima s motkom jer pridaju veliku važnost brzini prije odraza, iako je također istina da su im motke između 10 i 15% lakše nego u moje vrijeme i to im omogućuje brže trčanje", upozorava Španjolac i dodaje:
"Bubka je mogao skočiti više"
"Vjerujem da je Bubka mogao skočiti više nego što mu je bio rekord, možda desetak centimetara više, da je skakao s današnjim motkama i da je imao malo veću konkurenciju. Ukrajinac je u naše doba bio poput Duplantisa: ako nije pobijedio, to je bilo zato što je podbacio, a ne zato što je netko mogao više skočiti", kaže García Chico, koji nema dilemu tko je najbolji u povijesti, a obično su uz Bubku i Duplantisa tu još spominje Renaud Lavillenie i donekle Sam Kendricks, jedini koji su na redovitoj bazi također mogli preskakati 6 metara, a Francuz je čak svojevremeno oborio Bubkin dvoranski rekord skočivši 6,16.
"Najbolji je nesumnjivo onaj koji je dosegao najviše visine, a to je Duplantis, koji također ima najbolju tehniku koju sam ikada vidio. Naravno, sjajno je što kaže da može dosegnuti 6,40 metara jer od toga živi, ali vidim da sve više preskače letvicu na knap i neće moći na svakom zaletištu držati ritam od 22 koraka u svakoj zaletnoj ruti", zaključio je García Chico, koji očito ne vjeruje da će Duplantis ostvariti postavljeni cilj i preskočiti 6,40.
Evo ključnih razlika i sličnosti između dvaju najvećih skakača s motkom u povijesti – Sergeja Bubke i Armanda Duplantisa:
Fizička usporedba:
Bubka: 183 cm, 80 kg. Mišićav, snažan, "eksplozivan" tip
Duplantis: 181 cm, 79 kg. Vitak, atletski, naglasak na brzini
Ključne razlike:
Bubka je bio simbol sirove snage. Njegov stil se oslanjao na nevjerojatnu moć u gornjem dijelu tijela i čvrstoću, što mu je omogućavalo korištenje izuzetno tvrdih motki. Bio je pionir "Petrov modela" tehnike koji je maksimizirao prijenos energije.
Duplantis se više oslanja na brzinu zaleta (sprinterski pedigre) i nevjerojatnu fleksibilnost. Njegova tehnika u zraku je efikasnija, a on sam djeluje "lakše" i fluidnije na letvici u usporedbi s Bubkinom agresivnošću.
Iako su visinom i težinom gotovo identični, Bubka je vizualno djelovao moćnije, dok Duplantis dominira kroz brzinu i tehničku preciznost moderne škole skoka. Duplantis je vjerojatno malo hitriji. Navodno je i Bubka mogao trčati oko 10.40 stotinu metara, no nema preciznog elektronskog podatka, mjerilo se štopericom. Ukrajinac je skočio u dalj najviše 8 metara, a Duplantisov najbolji rezultat je 7,15 metara.
Fizika skoka:
Motka od 5,20 m omogućuje im ogroman "polužni efekt". Duplantis je koristi kako bi svoju ekstremnu brzinu pretvorio u vertikalnu energiju, dok je Bubka više koristio čistu snagu gornjeg dijela tijela.
Broj rekorda:
Bubka je rušio svjetski rekord 35 puta (u dvorani i na otvorenom), često ga pomičući za samo 1 centimetar kako bi svaki put dobio bonus od sponzora. Duplantis prati sličnu strategiju i do sada je rekord popravljao 15 puta.
Materijali:
Iako je dužina ista, Duplantisove motke su rađene od modernijih kompozita karbonskih vlakana koji su lakši i "brže" vraćaju energiju nego one iz Bubkine ere.
