Sjajni mladi veznjak Rokas Pukštas ove je sezone najbolji igrač Hajduka. Koliko 21-godišnji Amerikanac znači momčadi Gonzala Garcije podjednako se dobro vidjelo u utakmicama u kojima je igrao kao i u onima kada ga zbog lakše ozljede nije bilo. Pukštas naporno radi jer želi biti spreman za poziv iz reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država za koji je uvjeren da će kad-tad doći. Nastavi li ovako odlično igrati, nije nemoguće da on stigne već za nadolazeće Svjetsko prvenstvo kojemu će Kanada, Meksiko i Sjedinjene Američke Države biti domaćini.
Tri vijesti o kojima se priča
Ugledni britanski magazin FourFourTwo napravio je intervju s Pukštasom i u predstavljanju Hajdukova igrača spomenuo upravo to da je jedan od kandidata za reprezentaciju koju Mauricio Pochettino.
"Dugo će Pochettino razmišljati o sastavu reprezentacije za Svjetsko prvenstvo. Prestižni turnir na kojem igrači svih dobnih skupina i porijekla žele barem jednom sudjelovati, vrhunac je svjetskog nogometa. Jedan mladić kojem je natjecateljska kompetitivnost prednost u odnosu na ostale zna da bi ga poziv u reprezentaciju izjednačio s njegovim ocem olimpijcem po broju nastupa na velikim natjecanjima u njihovim sportovima", stoji u uvodu priče o Pukštasu.
"Roditelji mi nikad nisu dopustili da ih pobijedim"
Njegov otac Mindaugas nastupio je u maratonu na Olimpijskim igrama 2004. godine u Ateni, a majka Živile je također bivša atletičarka, nekadašnja troskokašica.
"Ja sam natjecatelj. Natjecateljski duh naučio sam vrlo rano. Nije bilo zadanih pobjeda. Sve je bilo natjecanje u mojoj obitelji, pa mislim da je imati dva roditelja koji su bili vrlo uspješni u svojim sportovima stvarno usadilo moj način razmišljanja o disciplini, o napornom radu. Sjećam se da bih htio pobijediti svoje roditelje u nečemu, recimo trčanju po kući, a oni mi nikada ne bi dopustili da pobijedim. Dakle, imati to, imati taj način razmišljanja o rastu, naučiti sve te stvari mlad, mislim da se to stvarno prenosi na moj nogomet sada i moju sposobnost prilagodbe teškoćama, jer očito u nogometu si jedna tjedan na vrhu svijeta, a drugi tjedan si ništa. Mislim da je jedna od mojih snaga to što se mogu prilagoditi zbog načina razmišljanja koji su mi roditelji usadili kad sam bio mlađi", započeo je Pukštas:
Shvatio je što je najvažnije
"Moji roditelji su vrlo strogi. Uče disciplini. Vrlo su izravni. I mislim da je to isti način razmišljanja ljudi u Hrvatskoj. Vrlo su izravni", istaknuo je.
Iako mu je tek 21 godina, tvrdi da je shvatio što je u nogometu najvažnije:
"Mentalni dio igre, rekao bih, najvažniji je, jer sam vidio igrače koji su bolji od mene, ali kada je u pitanju kada dobiju priliku za izvođenje, mentalno nisu tu. Nikad nisam bio na vrhu svoje skupine, recimo tehnički, ili po atributima, ali mislim da mi je moj mentalitet pomogao da idem dalje od svog potencijala, onoga što su ljudi mislili o meni i nikad nisam zadovoljan time. Mislim da je taj mentalitet najvažniji."
"Gattuso je vrlo strog, podsjetio me na moje roditelje"
Evo što je još o sebi rekao:
"Imao sam reću da sam bio samostalan s već 13 godina, kad sam otišao u akademiju Sporting Kansas Cityja. Moji su roditelji znali da će moje preseljenje biti teško za našu obitelj, ali na kraju će, dugoročno gledano, biti korisno. I stvarno sam zahvalan što sam bio gurnut na taj način i što sam mogao imati prilike koje sada imam zbog žrtava koje sam podnio kao mladić."
Zanimljivo, iako ga je cijelu sezonu držao u zapećku i prepostavio mu Anthonyja Kalika, Pukštas je biranim riječima govorio o bivšem Hajdukovom treneru Gennaru Gattusu.
"Puno sam naučio od njega jer je on militantna osoba. Vrlo je strog. Ima naredbe. Mislim da sam od njega naučio kako se svlačionica promijenila, svi igrači su ga poštovali kao legendu, i jako mi se svidjelo što me je podsjetio i na moje roditelje, jer je bio discipliniran i strog, tražio je stvari koje je želio."
Ništa Litva, želi igrati isključivo za SAD
S obzirom na očito divljenje koje osjeća prema svojim roditeljima, je li ikada postojala opcija da zaigra za reprezentaciju Litve?
"Oduvijek su to bile Sjedinjene Američke Države. Osjećam se Amerikancem svaki put kad obučem taj dres, toliko sam ponosan. Moje je srce uvijek uz SAD i puno bi mi značilo prvi put zaigrati za reprezentaciju. Znam da će te prilike doći, kad god gođu, moram biti spreman uskočiti i zato naporno svaki dan radim u svom klubu."
"Da Hajduk bude prvak..."
Nezaobilazna je tema bio i Hajduk koji čeka na naslov prvaka od 2005. godine.
"Da budemo prvaci, to bi mi značilo sve. Navijači to zaslužuju, čekaju već 20 godina. Mislim da naš način ramzišljanja mora biti takav da ne budemo previše emotivni sa svakom utakmicom nego ići jednu po jednu i jednostavno se fokusirati preko tjedna."
Poručio je kako zasad ostaje u Splitu gdje uživa, igra s prijateljima šah i stolni tenis, a nije mu strano ni opaliti nekoliko šuteva na košarkaškom igralištu.
