Novim Zakonom o sportu propisana je mogućnost da Vlada može odlukom pojedine sportske građevine proglasiti sportskim građevinama od nacionalnog interesa.
"Broj gledatelja na utakmicama te značaj nogometa u Hrvatskoj u odnosu na loše stanje kapitalne nogometne infrastrukture, koja je bitna za daljnji razvoj sporta u Hrvatskoj, razlog su da prve sportske građevine proglašene građevinama od nacionalnog interesa budu upravo nogometni stadioni", objasnila je odluku ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
''Nogomet u Hrvatskoj trenira više od 100.000 nogometašica i nogometaša svih uzrasta i razina natjecanja, što čini otprilike polovinu svih sportaša u Hrvatskoj'', istaknula je.
Simboli nogometa u Hrvatskoj
''U kontekstu konkurentnosti i popularnosti nogometa, uspjesi koje je hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila osvajanjem medalja na svjetskim prvenstvima i Ligi nacija nemjerljivi su doprinos promociji Hrvatske u svijetu u sportskom, ali i puno širem kontekstu. Te su medalje potvrdile da je Hrvatska nogometna velesila'', rekla je Brnjac.
Kriteriji za proglašenje sportskih građevina od nacionalnog interesa utvrđeni su temeljem prijedloga Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koji su i predložili ta dva stadiona, a sportske kriterije predložio je Hrvatski nogometni savez.
U Zagrebu i Splitu jedini su stadioni s kapacitetom većim od 20.000 odnosno od 30.000 mjesta, koji prema pravilima UEFA-e pripadaju četvrtoj kategoriji, navela je Brnjac i dodala kako se ujedno radi o dva stadiona koji su simboli nogometa u Hrvatskoj.
Država će sufinancirati novi Maksimir i Poljud
Proglašenje tih stadiona u Splitu i Zagrebu sportskim građevina od nacionalnog interesa omogućit će se preko pozivnog natječaja sufinanciranje njihove izgradnje, obnove ili rekonstrukcije, za što su osigurana sredstva u državnom proračunu.
Vlada će nastaviti s ulaganjima u sportsku infrastrukturu te će, po potrebi, i druge sportske građevine moći proglašavati sportskim građevinama od nacionalnog interesa.
"Za ulaganje će biti dostupna ne samo nacionalna nego i europska sredstva, poput integriranog teritorijalnog programa, putem kojih će svi zainteresirani gradovi sukladno svojim prioritetima moći zatražiti sufinanciranje obnove sportske infrastrukture", rekla je Brnjac.
Navela je i da je Ministarstvo od 2019. godine sufinanciralo izgradnju, obnovu i opremanje ukupno 47 nogometnih terena u svim dijelovima Hrvatske, u iznosu od 2,7 milijuna eura, dok ukupno ulaganje u 166 sportskih građevina (dvorane, atletske staze, teniski tereni i dr.) od 2018. godine iznosi gotovo 10 milijuna eura.
