Dinamo je odigrao još jednu vrlo kompetitivnu utakmicu u Ligi prvaka. Opet je pokazao da se može nositi sa Salzburgom i da nije puno slabiji.
Modri su htjeli pobjedu, dali su sve za tri boda, odigrali su hrabrije nego u Salzburgu, ali na kraju je i bod dobar ulov jer ih još uvijek drži u igri za prolaz u nokaut fazu Lige prvaka, a još više za treće mjesto i nastavak natjecanja u Europskoj ligi.
Modri su ostali još itekako živi
Naravno, šanse su sada manje, no Milan je izgubio obje utakmice s Chelseajem i u sljedećem kolu stiže u Maksimir s identičnim bodovnim skorom.
I Dinamo i Milan imaju po četiri boda. Eventualnom pobjedom Dinamo bi ušao u veliku igru za prolaz dalje. A još ako bi Chelsea slavio u Salzburgu, Modri bi bili u jako dobroj situaciji uoči zadnjeg kola i gostovanja na Stamford Bridgeu.
Sve su to spekulacije, treba pobijediti Milan, to nije nimalo lako, još manje izvjesno, no u nogometu ništa nije nemoguće. Iako će Rossoneri biti favoriti u Maksimiru, ne doimaju se kao nepremostiva prepreka.
U svakom slučaju, Dinamo je s ovim bodom još itekako živ. Gledajući utakmicu u cjelini, prilično izjednačeno. Možda je Salzburg bio nešto bliži pobjedi jer se u drugom poluvremenu nametnuo ritmom i snagom.
Ponavlja se energetski pad
Dinamo je jako dobro odigrao drugi dio prvog poluvremena, dominirao je terenom i zasluženo je izjednačio. No taj angažman Modri su platili povećanom energetskom potrošnjom, što se jasno vidjelo u drugom dijelu.
Dinamo nije prvi put ove sezone pao na energetskom plan da bi se pričalo o tome kako je umor sustigao njegove igrače. Sličan problem imao je u Maksimiru protiv Bodo/Glimta, pa čak i protiv Ludogoreca u obje utakmice.
Modri bi se ispuhali u prvom poluvremenu, a onda bi u drugom pali. Raspored snaga nije bio odgovarajući. To najviše ovisi o fizionomiji momčadi, odnosno koji su igrači u postavi ili koji poslije ulaze u igru.
Ako bismo tražili koji je najveći Dinamov problem u Ligi prvaka, to je manjak fizičke moći u odnosu na konkurente, posebice trkačke izdržljivosti. Ne radi se o jako velikoj razlici jer onda bi mu suparnici dupke punili mrežu, ali se ipak osjeti.
Dinamo ima podosta igrača koji znaju, ali pitanje je koliko mogu
Igrači Salzburga mogu više trčati, to je očito. Nije u pitanju samo to što Dinamo ima slabiji podražaj u domaćoj ligi, ni austrijska liga nije pretjerano bolja od hrvatske, već još više u selekciji igrača.
Dinamo ima podosta igrača koji znaju, ali pitanje je koliko mogu. Kada imate samo jednog koji ne može baš potegnuti i kojem se stoga mora prilagođvati taktika, to je problem, a kada su takva dvojica na terenu, to je već oveći problem. Pogotovo kada se dogodi da moraju izaći oni koji mogu pratiti ritam protivnika.
Čim se utakmica rasplamsa i popusti taktička stega, kojom se može puno toga kompenzirati, taj nedostatak dolazi do izražaja. Kada se igrači razvuku po terenu i raspadne se taktika, trkački spremnija i kompletnija momčad ima prednost.
Salzburg to nije iskoristio jer slično kao i Dinamo ima problema s realizacijom. To je i sasvim logično jer u nogometu je najteže dati gol, a igrači koji su u stanju frekventno zabijati plaćaju se suhim zlatom. Austrijanci trenutačno u momčadi nemaju klasnog napadača i to je sreća za Dinamo.
Milan može pasti u Maksimiru
Bez obzira što je hrvatski prvak u drugom poluvremenu visio, mogao je uz malo više sreće postići i taj drugi pogodak. Bile su dvije-tri opasne situacije koje su mogle završiti golom.
Na kraju je realno reći da je Salzburg u dvije utakmice pokazao kako je malo bolji. Taman za taj jedan pogodak. To je kompliment za Dinamo jer isti taj Salzburg odigrao je remi i s Milanom u Austriji i s Chelseajem u Engleskoj.
Taj podatak daje nadu da bi Dinamo mogao pobijediti Milan. Za trijumf će morati odigrati bez većih pogrešaka u obrani i pametnije rasporediti snage. Ako Modrima još i Fortuna barem malo pruži ruku, sve je moguće. Dinamo je već pobijedio Chelsea, pa zašto ne bi i Milan, koji je ipak slabiji od engleskog kluba.