Nogomet
SPORTOVI
Nogomet
Uzaludna hr-jurnjava

Mali gube 'rat', UEFA staje na stranu velikih: Stiže nam nova Liga prvaka

Glad najvećih i najbogatijih klubova za povećanjem prihoda je neutaživa i tu se klubove poput hrvatskih ne pita ništa.

gol expired (Foto: DNEVNIK.hr)

Hrvatski nogometni klubovi fantastično su otvorili novu europsku sezonu i prigrabili, barem privremeno, poziciju koja za sezonu 2018./2019. donosi dva mjesta u Ligi prvaka.

Dinamo u kvalifikacijama Lige prvaka te Hajduk, Lokomotiva i Rijeka u kvalifikacijama Europa lige od 16 utakmica nisu izgubili niti jednu! S 11 pobjeda i pet remija Hrvatska je svoj nacionalni koeficijent podebljala na 23.500 te skočila na 14. mjesto, a 15. je posljednje koje donosi dva predstavnika u Ligi prvaka te tri u Europa ligi.

Uraganski start hrvatske četvorke doveo je do toga da je preskočena Grčka, a na milimetar smo od Nizozemske što je impresivan podatak, pogotovo ako se u obzir uzmu ulaganja klubova u nogomet u te dvije zemlje. Ukoliko na kraju ove sezone Hrvatska bude među 15, u ljeto 2018. doslovno bi pola HNL-a igralo u Europi.

Međutim, zadovoljstvo zbog sjajnih rezultata pomućuju najave koje stižu iz UEFA-e o reorganizaciji klupske scene u Europi.

Pritisak sve jači, a razlog je samo jedan

Zaključno sa sezonom 2017./2018. istječe četverogodišnji plan i program natjecanja kojeg je UEFA donijela na snagu još prije dvije godine, a najveći klubovi odlučili su iskoristiti priliku i maksimalno pojačati pritisak na UEFA-u kako bi im udovoljila u višegodišnjim zahtjevima.

Real Madrid, Barcelona, Bayern, Juventus, Manchester United, Manchester City, Chelsea, Arsenal i PSG - oni su glavni zagovornici inicijative o zatvorenom natjecanju, tzv. Superlige koja bi se sastojala od 16 ili 24 najveća europska kluba. Htjeli bi igrati ligaškim sistemom kako bi se što više puta sastali međusobno, ali takvo nešto nije moguće (još) neko vrijeme zbog nedostatka termina.

Naravno, u pozadini svega se krije novac. Eventualni nastanak Superlige u izdanju kakvo žele najveći klubovi njima bi donio stotine milijuna eura ekstra prihoda od marketinga, sponzora i tv-prava.

Ostaju 32 kluba, ali...

S obzirom da za svojevrsni nogometni NBA nema mjesta, a da im sadašnji format ne odgovara, UEFA i najbogatiji klubovi postigli su svojevrsni kompromis oko nove Lige prvaka. Zvala bi se Superchampions i počela bi u sezoni 2018./2019. Format natjecanja bio bi isti (32 kluba raspoređena u osam skupina po četiri), ali ne i format kvalifikacija što znači da bi lov hrvatskih klubova na dva mjesta u Ligi prvaka bio uzaludan.

Po četiri izravna predstavnika imale bi Španjolska, Engleska, Njemačka i Italija. Tri bi išla izravno u Superchampions, a jedan putem pozivnice koju će dijeliti UEFA. Glavni kriterij je pomalo nevjerojatan - važno će biti koliko je klub slavan i značajan u europskom nogometu što odmah otvara prostor za nepravde. Primjerice, da nekakav Leicester ili West Ham završe na četvrtom mjestu u Engleskoj i iza sebe ostave Manchester United ili Liverpool, ne bi oni išli u Superchampions nego netko od ova dva velikana.

Što se tiče ostalih, po dva sigurna mjesta imale bi peta, šesta i sedma nacija s UEFA-ine ljestvice koeficijenata (to su trenutno Francuska, Rusija i Portugal), a po jedno petorka od osmog do 12. mjesta (trenutno Ukrajina, Belgija, Turska, Švicarska i Češka).

50 klubova u kvalifikacijama za pet mjesta

Time dolazimo brojke od 27 klubova koji bi imali izravni plasman u skupine što znači da bi samo pet klubova se moglo plasirati kroz kvalifikacije. A u njima bi sudjelovalo 50 klubova, među kojima i po jedan iz svake od gore navedenih država. Sve to znači izuzetno težak put za onog tko bude hrvatski prvak.

Kad je Michel Platini krenuo u utrku za predsjednika UEFA-e, u cilju prikupljanja što većeg broja glasova od 'malih' nacija (svaki savez ima po jedan glas) obećao je, i od 2009. godine uveo format kvalifikacija za Ligu prvaka u kojem je odijelio prvake od neprvaka država. Tako se Dinamo nije mogao u pretkolima susreti s četvrtim klubom iz Premierlige, Primere ili Bundeslige zbog čega je kao hrvatski prvak imao bitno lakši put ulaska u elitu (i to triput iskoristio, 2011., 2012. i 2015.).

Potvrda uvođenja nove Lige prvaka očekuje se u prosincu ove godine. Izbori za novog predsjednika UEFA-e su 14. rujna, a glavni kandidat je Slovenac Aleksandar Čeferin kojem podršku daje i Hrvatski nogometni savez. U igri su još i Nizozemac Michael van Praag te Španjolac Angel Maria Villar Llona, a tko god bio izabran, sigurno je da će pritisak velikih klubova rasti i da će na kraju, na ovaj ili onaj način, dobiti ono što žele.

Više o

Nastavi čitati