Tri vijesti o kojima se priča
Kada se tomu najmanje nadate odnekud iskrsne „ratnik Šuker“ u najnemirnijim dijelovima Afrike, „revolucionar Boban“ među ruševinama ratom zahvaćenog Bliskog istoka, „ribar Eduardo“ s mrežom u rukama na obalama sparne Amazone, „nomad Prosinečki“ na konjiću u stepama središnje Azije, „Šerpa Modrić“ na obroncima Himalaje ili „trgovac Rakitić“ za pultom neke goleme indokineske tržnice.
Vjerujemo kako će se mnogi složiti s konstatacijom da dres hrvatske nogometne reprezentacije predstavlja najpoznatiji hrvatski brand. Po tome se Hrvate poznaje i raspoznaje u svijetu. Kada stranci vide „crveno-bijele“ kvadratiće, našu prepoznatljivu „šahovnicu“, nema pogreške, svi znaju da se radi o Hrvatskoj.
I kada nekog stranca na najudaljenijim kotama upitate što znade o Hrvatskoj, uglavnom će prvo spomenuti nogometnu reprezentaciju i nekog od njezinih najslavnijih članova. Vjerujemo da ste se u to uvjerili mnogo puta gdje god da ste putovali. Kao što je hrvatska reprezentacija najbolji „ambasador“ Hrvatske u svijetu, nećemo pretjerati ako kažemo i predstavnik hrvatskih vrijednosti i kulture, ne samo nogometne, našeg naroda, tako i dres reprezentacije odražava i predstavlja hrvatski nacionalni identitet. Jedno iz drugog proizlazi, prožima se i nadopunjuje.
Evolucija hrvatskog dresa
Uoči Europskog nogometnog prvenstva donosimo kratki pregled evolucije dresa hrvatske nogometne reprezentacija, od neovisnosti Hrvatske i prve međunarodne utakmice reprezentacije sa Sjedinjenim Američkim Državama u listopadu 1990. do Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014.
Iako dizajn dresa za povijesnu utakmicu sa SAD-om nije bio baš najspretnije posložen, rad akademskog slikara Miroslava Šuteja odredio je sve buduće dresove hrvatske reprezentacije. Temeljni uzorak dresa bio je povijesni hrvatski grb, takozvana „šahovnica“ koja je postala lajtmotiv svih budućih dresova, pokazalo se, nove nogometne sile.
Hrvatska reprezentacija sa „šahovnicom“ na grudima plasirala se na devet od jedanaest mogućih velikih natjecanja što je učinak s kojim se mogu podičiti samo najveće europske nogometne sile, a najbolji rezultat je ostvarila na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj osvojivši sjajno treće mjesto i tako postala planetarno poznatom i prepoznatljivom.
Nikeove inovacije
Hrvatska reprezentacija prvi put se pojavila na velikoj sceni 1996. na Europskom prvenstvu u Engleskoj. Pažnju svjetske javnosti privukla je već u kvalifikacijama kada je osvojila prvo mjesto ispred tada aktualnog viceprvaka svijeta Italije. Dizajn prvog dresa s Eura postao je „klasika“ i početna točka svakog sljedećeg dresa.
Na spomenutom Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. „kockicama“ je udahnuto malo života, sa širokim osmijehom su vijorile na bijeloj pozadini i donijele mnogo radosti hrvatskom narodu. Upečatljiv je bio i drugi dres, plavi s „kockicama“ ispod rukava. Taj se dres kasnije također ponavljao u raznim varijacijama i postao je jedan od simbola hrvatske reprezentacije.
Nike je na Svjetskom prvenstvu 2002. u Japanu i Južnoj Koreji predstavio revolucionarno rješenje s postavom koja je upijala znoj i hladilo tijelo, a s kojom je Ivica Olić imao malih problema nakon što je zabio onaj slavni gol Italiji. Prvi dres je izgledao klasično, s plavim uzorcima ispod rukava i plavim hlačicama. Broj na prsima nalazio se unutar bijelog okvira. Drugi dres je bio plav s „crveno-bijelim“ kvadratićima na rukavima.
Na Euro u Portugalu 2004. Hrvatska je stigla s klasičnim „kockicama“ i povećim bijelim krugom na leđima unutar kojeg je bio broj plave boje.
Velike pobjede i gorki poraz u plavom dresu
Glavni dres koji je Nike dizajnirao za Svjetsko prvenstvo 2006. mnogima je jedan od najljepših. Naprijed klasičan, s nešto žarkijim crvenim bojana, a na leđima uglavnom bijel i s plavim brojem. Rezervna garnitura također je zadovoljila mnoge ukuse; plavi dres s debljom okomitom linijom „crveno-bijelih“ kvadratića na lijevoj strani. U tom dresu Hrvatska nije zaigrala na Mundijalu u Njemačkoj, ali ostao je upamćen jer je u njemu pobijeđena Engleska na Maksimiru u kvalifikacijama za Euro 2008.
Uzvrat na Wembleyju Hrvatska je igrala u ponešto izmijenjenom dizajnu plavog dresa; „kockice“ su bile na bočnim stranama, slično kao i u Francuskoj. Englezi su ga dobro upamtili, Hrvatska ih je svladala sa 3:2 usred Londona i zalupila im vrata Austrije i Švicarske. Taj se dres tih dana sigurno dobro prodavao u Rusiji koja je na kontu hrvatske pobjede izborila nastup na Euru i tamo stigla do polufinala.
Hrvatska je u plavom dresu na Euru ostvarila tri pobjede u skupini, svladala je domaćina Austriju, moćnu Njemačku i naposljetku Poljsku. Mnogi su tada pomislili kako taj plavi dres donosi sreću Hrvatskoj, no to praznovjerje je srušeno onim nesretnim, šokantnim i nikad prežaljenim porazom u četvrtfinalu s Turskom.
Ekološki osviješteni dresovi
Na Euru u Poljskoj i Ukrajini Hrvatska je nastupila u još jednom Nikeovom novitetu; ekološki osviještenim dresovima koji se proizvode od recikliranih plastičnih boca. Za razliku od Eura u Austriji i Švicarskoj gdje Hrvatska nije odigrala nijednu utakmicu u prvom dresu, u Ukrajini i Poljskoj u sve tri utakmice nastupila je u glavnoj garnituri.
Kvadratići su prekrivali dres cijelom površinom, a crvena boja bila je za nijansu bljeđa. Usprkos dobroj igri i jakom otporu kasnijim finalistima Španjolskoj i Italiji, Hrvatska je ispala u prvom krugu.
Za mnoge su i glavni i rezervni dres sa Svjetskog prvenstva u Brazilu među najatraktivnijim do sada. Klasični dizajn, crveni okovratnik, „crveno-bijeli“ kvadratići s crvenim rukavima i bijelim rubom, dominacija crvene boje na leđima, bijele hlačice i plave štucne. Dres koji je izgledao zaista primamljivo. Kako su u Nikeu pojasnili: crvena boja je simbolizirala snagu i hrabrost, a bijela slobodu i poštenje. Rezervna garnitura nije zaostajala privlačnošću; plavi dres s „crvenim-bijelim“ kvadratićima na ramenima.
Vidjet ćemo kako će izgledati dresovi za Euro u Francuskoj, ali ne sumnjamo da će Nikeovi dizajneri i ovaj put pogoditi. Nadajmo se da će Francuska ponovno biti sretna za Hrvatsku.
