Što imaju zajedničkog Dinamo Zagreb, Slovan iz Bratislave, Dinamo Kijev, Crvena zvezda, CSKA Moskva i Zenit? To su jedini slavenski klubovi koji su osvojili neki od europskih kupova. Njima se danas može pridružiti Šahtar, iako istini za volju ukrajinski klub danas u svojim redovima ima znatno više neslavenskih nogometaša nego prethodnici koji su se upisali u zlatnu knjigu pobjednika.
Tri vijesti o kojima se priča
>> Srna: Ovo je najvažnija utakmica mog života!
>> Schaaf u velikim problemima uoči finala
Danas, jedan Slovan (pa i Dinamo) ne mogu doći ni u priliku da se susretnu s Barcelonom ili drugim gigantima europskog nogometa
Zagrebački je Dinamo prvi slavenski osvajač jednog pokala na nivou cijele Europe, Kupa velesajamskih gradova, ujedno i najranijeg pokrenutog paneuropskog klupskog natjecanja, par mjeseci prije no što je 1955. startao Kup prvaka. Dinamo je svoj pokal osvojio 1967. protiv tada zastrašujućeg Leeds Uniteda, dok je to natjecanje još vodio Organizacijski odbor čije je članove imenovala FIFA.
Četiri godine nakon toga, organizaciju je preuzela UEFA i nadjenula turniru svoje ime. Koliko se nogometna karta Europe promijenila proteklih desetljeća pokazuje i da je drugi slavenski pobjednik euro-kupa bio Slovan iz Bratislave, koji je 1969. u finalu Kupa kupova u Baselu svladao - Barcelonu. Četrdeseta godišnjica te pobjede od 3-2 bit će obilježena upravo sutra, 21. svibnja.
Danas, jedan Slovan (pa i Dinamo) ne mogu doći ni u priliku da se susretnu s Barcelonom ili drugim gigantima europskog nogometa. Dinamo Kijev i danas je najuspješniji slavenski klub u povijesti: on je svoja dva Kupa kupova osvojio 1975. (protiv Ferencvarosa) i 1986. (protiv Atletica), oba puta rezultatom od 3-0. Prva od dvije velike generacije, koje su povezivali superstar Oleg Blohin i trener Valerij Lobanovski, ponijela je i europski Superkup nadjačavši Bayern također s 3-0, ali u dvije utakmice (1-0 i 2-0).
Jedini slavenski pobjednik Kupa prvaka (današnje Lige prvaka) je Crvena zvezda, kojoj je to uspjelo 1991. s izrazito multinacionalnom momčadi sačinjenom od Srba, Crnogoraca, Makedonaca, Bošnjaka, Hrvata (Prosinečki) i jednog rumunjskog Srbina (Belodedicija). Ironično, najlošiju partiju taj je mega-sastav odigrao u finalu protiv Marseillea, kojeg je ipak uspio nadmašiti jedanaestercima nakon 0-0.
Kad je veliki kapital preuzeo prvo ruske, a potom i ukrajinske klubove, slavenski su klubovi opet postali kompetitivni u Europi. Prvi se u novoj eri zlatom okitio CSKA iz Moskve, koji je u finalu Kupa UEFA 2005. razmontirao Sporting usred Lisabona s 3-1, a uz obilnu pomoć Ivice Olića. Prošle je godine podvig ponovio petrogradski Zenit, koji je u Manchesteru nadigrao Rangerse s 2-0. Tri mjeseca kasnije, ista je momčad dopunila zbirku Superkupom, osvojenim protiv Manchester Uniteda s 2-1.
