182 pobjede, 12 naslova u vozačkoj i osam u konstruktorskoj konkurenciji.

To je bilanca koju je u svojih više od pola stoljeća utrkivanja u Formuli 1 ostvarila momčad McLarena.

Samo je Ferrari uspješniji od njih, a na žalost za sve fanove McLarena, ove brojke zapravo su kudikamo više vezane uz davnu prošlost negoli uz sadašnjost.

Godinama je već ova britanska momčad daleko od toga da bude konkurentna za najveće dosege.

Bez postolja pet, bez pobjede sedam godina

Posljednje postolje koje pamte bilo je ono s Velike nagrade Australije 2014. godine, kada su obojica njihovih vozača završila među tri najbolja (Kevin Magnussen bio je drugi, a Jenson Button treći). Button je zaslužan i za posljednju pobjedu McLarena, bilo je to 2012. na Velikoj nagradi Brazila.

McLaren je u ovoj sezoni četvrti u poretku konstruktora sa 111 bodova, prvenstveno zahvaljujući Carlosu Sainzu Junioru, koji je sam uzeo 76 bodova i u poretku vozača drži šesto mjesto, ispred Pierrea Gaslyja koji je dobar dio sezone vozio osjetno brži bolid (Red Bull).

I to je otprilike gornja granica njihovih trenutnih mogućnosti. Mercedes je svijet za sebe u čitavoj Formuli 1, a i Ferrari i Red Bull su miljama ispred McLarena.

Stoga je šef momčadi Zak Brown odlučio povući neke konkretne korake. Za početak, razvrgnuo je sporazum između Ministarstva ekonomije Brazila i McLarena, vrijedan 188 milijuna eura.

Već obavili sastanak s Rusima

Vrlo se brzo saznalo što stoji u pozadini cijele priče, odnosno zašto je jedna danas prosječna momčad odlučila odreći se tolikog novca. Odgovor je: zbog još više novca.

Brown se nedavno, tijekom Velike nagrade Rusije, sastao s Jevgenijem Malinovskim, čelnim čovjekom ruske naftne kompanije Lukoil, s ciljem da ta tvrtka postane službeni dobavljač goriva i maziva za McLarenove bolide.

To bi trebao biti tek uvod u onaj glavni dio priče - ulazak Rusa u vlasničku strukturu momčadi. Time bi automatski stigli i prijeko potrebni milijuni za dizajn i razvoj bolida koji bi se onda mogao uhvatiti ukoštac s najboljima.