Rukometaši Hrvatske zaključili su nikad viđeni Euro remijem s Nizozemcima. Izbornik Hrvoje Horvat suočio se jedinstvenim problemom na turniru na kojem je zbog korona virusa morao rotirati 30-ak imena.
Zahvaljujući tome neki "otpisani“ su se prometnuli u prvi plan, a neke koje je korona "usporila" je izbacila statistika.
Lovro Mihić, primjerice, dvaput je pobrao nesretnu koronu i nije ga puno bilo na Europskom, samo jednu utakmicu i na njoj 21 minutu protiv Francuske, igrao je samo jednu utakmicu i pokazao kako je na Euro stigao spreman, zapet kao puška, a nije ga usporila ni korona jer je na svom jedinom nastupu zabilježio brzinu 31,75 km/h, što je treće najbolje vrijeme na turniru zasad. Brži od njega su bili samo ukrajinski reprezentativac Dmitro Artemenko (31,82 km/h) i Francuz Dylan Nahi (32 km/h).
Najbrži čovjek svih vremena Usain Bolt, uhvatio je brzinu 37,58 na sat kad je oborio svjetski rekord na 100 metara.
Nogometaš s "najviše plućnih krila“ na svijetu, Marcelo Brozović postavio je rekord na Mundijalu pretrčavši preko 16 kilometara na jednoj utakmici, u mnogo lakšem tempu nego rukometaši jasno. Broz je to odradio u 120 minuta protiv Engleza, dakle dvije rukometne utakmice, ili nešto više od osam kilometara u dvostruko više nego što traje rukometna utakmica.
Najbolji na rukometnom Euru je Islanđanin Sigvaldi Bjorn Gudjonsson s ukupno 33,44 kilometra u sedam utakmica. Ili gotovo pet po susretu, ni to mu nije pomoglo da dohvati polufinale. Ni nama doduše... Najbolji hrvatski rukometaš u tom statističkom stupcu je Marin Jelinić s 25,78 kilometara u šest nastupa, koji trči prosječno nešto više od četiri,
Ivana Martinovića pretrčao je doduše 270 metara manje, kao i Ivan Čupić, koji su odigrali sedam utakmica.
Prvi hrvatski topnik je Ivan Martinović, koji je zabio je ukupno 37, osam više od Ivana Čupića i devet više od Tina Lučina, jednog od onih o kojima smo pisali pri početku ovog teksta. Deveti je strijelac Eura ukupno, doduše sa skromnim postotkom šuta 57,8 posto.