Nogomet
Nogomet

Reforma hrvatskog nogometa ljuti klubove, takav sustav nemaju ni puno bogatiji: ''Nećemo igrati!''

Koliko teško izvediva će biti reforma hrvatskog nogometa za dvije godine, pričat će se sve više. Ta reforma posebno zahvaća treću ligu, i to sustavom kakav nemaju ni mnogo bogatije zemlje, i koji brine brojne klubove kojima će trebati mnogo više novca.

Hrvatski klupski nogomet mogao bi za dvije godine doživjeti velike reforme u sustavu natjecanja.

Prva HNL od sezone 2022./2023. tako bi se trebala zvati Elitna liga, a ostala bi na 10 klubova. Druga liga po uzoru na europske trendove nosila bi naziv Prva liga, te umjesto trenutačnih 16 ubuduće brojala 12 ili 14 klubova.

Najveću promjenu doživjela bi Treća liga - od postojećih 72 kluba i 5 regija - postala bi jedinstvena treća liga sa 16 klubova i pod imenom - Druga liga.

"Ostat ćemo u rangu niže"

"Siguran sam da ćemo dobiti određenu kvalitetu, da ćemo dobiti kroz tu kvalitetu jedinstvene treće lige kvalitetnije natjecanje i u 2. HNL, da ćemo dobiti kvalitetne mlade igrače'', smatra predsjednik stručne komisije HNS-a Slavko Prišćan.

Pogledajte kako će izgledati novi stadion Osijeka: Supermoderno zdanje kakvog nema u Hrvatskoj

No velik broj aktualnih trećeligaša nije baš tako optimističan i ne pozdravlja namjere HNS-a.

"Ako dođe do formiranja jedinstvene 3. lige, mi nećemo igrati tu ligu. Mi ćemo ostati u rangu niže, iako po rezultatu bi mogli stići u taj jedinstveni rang", rekao je predsjednik biogradskog Primorca Darko Banić.

"Ako mi sportskim rezultatima zaslužimo plasman u tu ligu, probat ćemo napraviti sve što je u našoj moći da tu ligu igramo. Ali nećemo naravno izlaziti van nekih razumnih okvira. Ako ne bude sufinanciranja, mi tu ligu nećemo igrati", rekao je Edvard Ribarić, predsjednik porečkog Jadrana.

"Kako sportske obveze za igrače i trenere, uskladiti s privatnim, poslovnim i studentskim obvezama?"

Daleka putovanja i velike udaljenosti čine se kao najveći problem. Primjerice, od Poreča do Biograda je 346 kilometara u jednom smjeru. U teoriji, nogometaši Poleta iz Svetog Martina na Muri jednog bi dana mogli putovati 471 kilometar do Hrvaca, a igrači Čepina - ne koristeći susjednu BiH - čak 867 kilometara da stignu na gostovanje kod GOŠK-a u Dubrovnik.

Iz HNS-a poručuju kako će pomagati klubove...

''HNS će sufinancirati natjecanje, kroz putne troškove, kroz pomoć za suce i ostale troškove", najavljuje Prišćan.

Novi kandidati za dovođenje Mandžukića: Ljuti Juventusovi rivali pripremili bogatu ponudu?

Svejedno se nameće pitanje je li od amaterskih nogometaša, koji rade ili studiraju, pomalo iluzorno očekivati da putuju s jednog na drugi kraj zemlje? Nekad i usred radnog tjedna, nekad i dan ranije...

"To je ono što bi bio najveći izazov, pored ovog dijela troškova naravno. Kako sportske obveze za igrače i trenere, uskladiti s privatnim, poslovnim i studentskim obvezama'', smatra Ribarić.

Ambiciozni klub bio bi zainteresiran, ali ne mogu ni oni bez pomoći

U Biogradu smatraju i da bi se izgubila draž te brojni lokalni derbiji kojih je pogotovo prepun trećeligaški Jug...

"Mi ovako imamo rivalitet s NK Zadar, s Vodicama, s Unešićem, i tako dalje... Dođe tu i bude po 500-injak gledatelja. Ovako zamislite da igra Biograd s Belišćem ili Čakovcem, ili nekim klubom iz te regije. Mislim da bi tu bio manji interes gledatelja", prognozira Banić.

Mourinho opet bocnuo Man City i njihovu kontroverznu kaznu: Odgovorio Guardioli novom provokacijom

U nekadašnjem prvoligašu Belišću pozdravljaju ideju HNS-a. Izgradili su novi stadion, ponovno imaju velikih ambicija, ali napominju:

"Bili bi zainteresirani za Jedinstvenu drugu ili treću ligu, već kako će se zvati. Mislimo da je napredak, ali teško mogu klubovi bez HNS-a to podnijeti. Jer naša Hrvatska je kakva je - daleka su putovanja, mora se noćiti, amaterski su igrači... I HNS bi u tom dijelu ipak morao sudjelovati sa značajnim sredstvima", rekao je predsjednik Ivan Jurković.

HNS je ušao u ozbiljan projekt i morat će biti konkretan. Usporedbe radi, Jedinstvenu treću ligu nemaju ni Španjolska ni Italija, a ni Hrvatskoj površinom slične zemlje poput Slovačke i Danske.

Više o