Na redovitoj Skupštini HNS-a predsjednik Marijan Kustić prokomentirao je najave o izgradnji stadiona u Hrvatskoj.
"Nadam se da će doći do izgradnje stadiona, i to počevši od Dinama. I Dinamo i reprezentacija zavrjeđuju pravi stadion u Zagrebu, ali zalažemo se za uređenje i ostalih stadiona. Zato me vesele najave Vlade RH i resornog ministarstva, s novim zakonom omogućit će se da se krene u tom smjeru te ćemo potaknuti čelnike lokalnih samouprava“, kazao je Kustić u osvrtu na temu nogometne infrastrukture koja je došla u fokus posebice nakon uključenja u tu problematiku predsjednika UEFA-e Aleksandera Čeferina i njegove desne ruke Zvonimira Bobana.
"UEFA i FIFA pomažu"
„Očekujem da ćemo u 2023. pomaknuti to pitanje s mrtve točke. UEFA i FIFA pomažu kroz program Hat-trick...", kazao je Kustić, koji je odgovorio na pitanje je li se nešto konkretno dogodilo nakon najave Vlade RH.
"Ističem da je nacionalni stadion tamo gdje god igra Hrvatska. Zagreb kao glavni grad, Dinamo i reprezentacija zaslužuju novi stadion u Zagrebu. Ne treba upotrebljavati termin da je to nacionalni stadion jer nije ništa više nacionalni nego Poljud. Od 1. siječnja 2023. na snagu će stupiti zakon koji će omogućiti Vladi da sufinancira stadion u Zagrebu i rekonstrukcije stadiona po čitavoj Hrvatskoj. Svi zajedno želimo da to ne ostane na priči. UEFA i FIFA podupiru da se ulaže u infrastrukturu u Zagrebu i ostalim gradovima. Gradonačelnik Zagreba je najavio obnovu Kranjćevičeve, isto tako će se obnoviti Poljud, vjerujem da će to tako biti", kazao je Kustić te otkrio da se čuvao s predsjednikom Slovenskog nogometnog saveza Radenkom Mijatovićem.
"Rekao mi je kako su to oni napravili. To je išlo kroz EU fondove, preko ministarstva, a uključen je bio i Grad. UEFA je investirala u izgradnju kampa. Mi već sada novac iz Hat-trick programa ulažemo u infrastrukturu", kazao je Kustić, koji je objasnio kako bi u praksi trebao funkcionirati plan izgradnje i obnove stadiona.
Vlada RH napravit će fond
Prema Kustićevim riječima, vlasnik stadiona bit će nositelj projekta. Ako bi se, primjerice, Grad Zagreb i Dinamo dogovorili da klub dobije koncesiju na zemljište u Maksimiru, nositelj projekta bio bi Dinamo. A to može biti i Grad u slučaju drukčijeg dogovora.
Uglavnom, nositelj projekta mora sve pripremiti, a Vlada RH će napraviti financijski fond. Na taj fond nositelji projekta moći će se prijaviti i dobiti financijsku potporu do dvije trećine cijene izgradnje ili obnove stadiona.
HNS će pripomoći preko UEFA-inih programa iz kojih će se moći povući određena sredstva. Zaključak da će morati svi sudjelovati i međusobno surađivati, od gradova i lokalne samouprave do države i HNS-a.
Nadajmo se da se na taj način neće prebacivati odgovornost ako ne dođe do realizacije najavljenih projekata. Na ovim prostorima stara je navada da svatko svakoga okrivljuje i da na kraju nitko nije kriv, pa se na taj način sve zakamuflira i pomete pod tepih.