Tri vijesti o kojima se priča
Činjenicom da su od ovog ponedjeljka, 1. srpnja, hrvatski nogometaši državljani Europske unije najviše će se htjeti okoristiti upravo klubovi iz zemalja EU-a.
U nadi da će talentirane igrače dobiti za relativno sitan novac prednjačit će Talijani, zbog pravila koje je u njihovom nogometu na snazi dugi niz godina, a koje kaže kako klubovi po sezoni mogu dovesti samo jednog igrača izvan Europske unije. Upravo zato za očekivati je egzodus mladih igrača na Apenine, koji je praktički već počeo.
Usred ljeta 2012. odjeknula je vijest kako je dotad anonimni stoper Slaven Belupa Igor Bubnjić potpisao za Udinese, a klubu iz Koprivnice isplaćeno je milijun i pol eura. Udinese je tada dogovorio da Bubnjić ostane još jednu sezonu u Slavenu i priključi im se ovog ljeta kao nogometaš iz EU, kako ne bi zatvorio prostor dolasku nekom igraču s južnoameričkog, afričkog ili tržišta s krajnjeg istoka Europe.
Bila je to samo najava onoga što će uslijediti. Bubnjić nije jedini kojeg je ugrabio Udinese (Zebrette su kupile i Franu Mlinara iz zaprešićkog Intera, koji je svog kapetana također prodao u Italiju - novi klub Tomislava Šarića je Parma). Isto tako, unatoč ispadanju u drugu ligu Cibalia uspjela ostvariti najveći transfer u povijesti kluba prodajom kapetana Darija Župarića u novog talijanskog drugoligaša Pescaru.
Mateo Kovačić (iz Dinama u Inter) i Josip Radošević (iz Hajduka u Napoli) prodani su za nešto veći novac (11 odnosno 3 milijuna eura). I dok Inter nije morao kalkulirati s Kovačićem koji ima austrijsko državljanstvo, Napoli je to s Radoševićem izveo na način da je Hajduku iskrcao novac, a onda ga službeno posudio od Splićana i dobio igrača odmah, istovremeno zadovoljavajući propise.
Iz talijanske perspektive, ovo nije nikakva novost jer isto su osjetili i naši susjedi Slovenci, čije su talente skauti klubova iz Italije razgrabili neposredno nakon njihova ulaska u Europsku uniju (1. svibnja 2004.), ali i u godinama koje su uslijedile, uglavnom za zanemarivo male iznose (najčešće je riječ o naknadama za treniranje i razvoj u visini od par stotina tisuća eura).
Slovenskih nogometaša u Italiji trenutno ima više od 20, što je respektabilna brojka, ali jako su rijetki oni za koje se može reći da su uspjeli (npr. Vida Beleca i Renea Krhina u dobi od 17 godina odveo je Inter, a danas je Belec pričuvni vratar Nerazzurra dok je Krhin standardni veznjak Bologne i slovenske reprezentacije).
Što će se dogoditi hrvatskom nogometu? Nesporno je da u Hrvatskoj ima puno više talentiranih nogometaša nego u Sloveniji, ali nažalost, oni će odlaziti sve ranije i ranije.
Zovu novca neće moći odoljeti brojni mladići, ali i njihove obitelji te razni savjetnici i menadžeri koji ih okružuju. Kratkoročno, igračima će takvi odlasci donijeti financijski efekt koji ipak neće trajati vječno. Dugoročno, uz to što je postepeni razvoj nedvojbeno bolja odluka, emigracije perspektivnih klinaca postupno će HNL činiti sve slabijim pa se s pravom nameće pitanje - koga ćemo gledati na našim travnjacima?
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite GOL.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
