Odgovorni su liječnici smrt velikog i karizmatičnog Brazilca, kapetana brazilske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1982. i sudionika SP-1986., proglasili u 4.30 ujutro po lokalnom vremenu.
Tri vijesti o kojima se priča
Smrt je prouzročio septički šok, a vjeruje se da je infekciju izazvala bakterija kojom se bivši nogometaš krhkog zdravlja kontaminirao pri obiteljskom objedu u četvrtak, pojevši komadić govedine a la Stroganov.
U bolnicu je stigao u petak, te je otad na životu održavan uz pomoć aparata.
Tijekom kolovoza i rujna Socrates, inače školovani liječnik koji je prakticirao medicinu, u bolnici je završio u dvama navratima zbog zatajenja jetre. Priznao je tada da previše pije već dugi niz godina.
Bio je Socrates tijekom igračke karijere istinska rock-zvijezda među nogometašima: poseban, karizmatičan i elegantan. Morao je biti takav da bi kapetanski predvodio brazilsku nogometnu reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj 1982. godine. Iako momčad Telea Santane nije osvojila ništa, pa čak niti Copa Americu, ostat će zauvijek zapamćena kao sastav s vjerojatno najviše genijalnih igrača u povijesti nogometa. Od ukupno 15 golova koliko su Brazilci postigli u Španjolskoj, 11 je bilo genijalnih. Dva od njih, SSSR-u i Italiji, zabio je Socrates.
Bio je majstor dodavanja petom. Odigravao je petu fantastično prirodnim i elegantnim pokretom. Elegancija je i bila njegov osnovni forte: uspravna držanja, visok 193 centimetara i vrlo pokretan za svoju visinu, Socrates je osvajao teren nevjerojatnom lakoćom. Na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj 1982. godine reporteru Sportskih novosti njegov je suigrač Zico, smatran najboljim nogometašem te fantastične generacije, rekao:
''Vi nemate pojma koliko je jednostavno igrati sa Socratesom.''
Imao je Socrates fantastičan udarac obadvjema nogama i glavom, a posebno je, avangardno i za današnje vrijeme, pucao 11-erce. Činio je to bez zaleta, iz vrlo širokog koraka, praktički neobranjivo.
Jednako revolucionaran kao na terenu bio je i izvan njega. Tijekom igranja za Corinthians, čiji je član bio od 1978. do 1984. godine, bio je među osnivačima Democracije Corintiane, demokratskoga građanskog pokreta koji je ustanovio unutar kluba. Igrači su sami upravljali nogometnim klubom, te djelovali protiv ondašnjega vojnog režima koristeći nogomet kao platformu za demokraciju i poziv na prve višestranačke izbore od 1964. godine, kada je u Brazilu zavedena vojna diktatura.
Tijekom mladosti Socrates je kao svoje uzore navodio Che Guevaru, Fidela Castra i Johna Lennona.
Tijekom karijere novinari su njegovu imenu dodali nadimak "Doctor". Simbolički je on odražavao igrački stil veznjaka posebnoga nogometnog talenta, ali se ticao i njegove akademske spreme: u roku je Socrates, naime, završio studij medicine u Sao Paulu, nakon što je akademsku karijeru gurao paralelno s nogometaškom. Zbog studentskih je obveza propustio nastup na Svjetskom prvenstvu u Argentini 1978. godine, te je na velikoj sceni zaigrao tek četiri godine kasnije u Španjolskoj, s navršenih 28 godina.
Izgledom reinkarniranog Guevare i karakterom vođe bio je Socrates nogometna ikona s početka 80-ih u razmjerima često većim od najvećih igrača onog vremena, pa i samog Diega Maradone. Obožavali su ga i cijenili čak i engleski novinari kao rijetko kojega stranog sportaša bez ikakve poveznice s Otokom. Majice s njegovim otisnutim licem i danas se reklamiraju i prodaju preko FourFourTwo-a i World Soccera, najeminentnijih engleskih i svjetskih nogometnih magazina.
Još tijekom igračke karijere pušio je dvije kutije crvenog Marlbora dnevno. Nedavno je tek priznao da još od igračkih dana također previše pije. Problem s alkoholom na vidjelo je izašao tek u kolovozu ove godine, kad je prvi put završio u bolnici s gastrointestinalnim krvarenjem, prouzročenim cirozom jetre. Rekao je tada javno da pije najmanje bocu vina na dan, te da je često pripit već u jutarnjim satima. Odbio je, međutim, preko reda ubaciti se na listu pacijenata koji čekaju transplantaciju jetre.
Sportsku medicinu je, osim što je pisao kolumne i komentirao nogomet na televiziji, prakticirao sve do kolovoških zdravstvenih problema. Čak je i nakon operacije, u duhu svoje buntovne naravi, pozvao na smjenu predsjednika Brazilskoga nogometnog saveza Ricarda Teixeire, kojeg je smatrao grobarom brazilske nogometne tradicije. Pozvao je da za predsjednika CBF-a dođe njegov nekadašnji suigrač i prijatelj Zico, a da se za izbornika pokuša dovesti Josep Guardiola.
I njegov je brat, Rai de Souza Vieira de Oliveira (46), bio glasoviti nogometaš i reprezentativac, s vrhunskom karijerom u Sao Paulu i PSG-u.
U nedjelju je za sobom Socrates ostavio suprugu Katiju i šestero djece.
