Pistorius je osvojio zlatnu medalju na 100 metara u kategoriji T44, a sada ga očekuju dvije utrke u kojima je veliki favorit. Premda ima amputirane obje potkoljenice i trči uz pomoć proteza Pistorius je sto metara pretrčao za 11.17 sekundi. Njegova pobjeda je izazvala ovacije u "Ptičjem gnijezdu" u kojem je i ovoga puta bilo 85.000 gledatelja.
Tri vijesti o kojima se priča
"Znao sam da ovo nije moja najbolja disciplina i da se moram žestoko potruditi ukoliko želim pobjedu. No, uspio sam," kazao je "Bladerunner", kako ga zovu. Pistorius je loše startao, međutim u drugih 50 metara je ubrzao i slavio ispred Amerikanaca Jeromea Singeltona (11.20) i Briana Frasurea (11.50).
"Stotku mogu trčati i bolje, ovoga puta sam loše startao, no veliki zaostatak sam nadoknadio na drugih 50 metara", rekao je.
Pistorius je pokušao nastupiti na Olimpijskim igrama u utrci na 400 metara, no nije uspio istrčati normu koja je iznosila 45.95. Čelnici Međunarodne atletske federacije pokušali su mu zabraniti nastup jer koristi proteze, što su mnogi smatrali prednošću pred zdravim sportašima. No, žalio se Arbitražnom sudu u Lausanni i dobio spor, te priliku nastupati sa zdravim sportašima. U Peking se nije uspio kvalificirati i sada su sve njegove misli okrenute prema Londonu koji će idući ugostiti Olimpijske igre.
"Pratio sam sva atletska nadmetanja, isprva mi je bilo vrlo teško i bio sam razočaran jer nisam bio tamo. Ovoga puta nisam uspio, što znači da moram još jače trenirati kako bi se plasirao na iduće igre," kazao je Južnoafrikanac koji se rodio 1986. godine s urođenom genetskom manom, kongenitalnim nedostatkom kosti, točnije fibule u nogama. Kada je imao samo 11 mjeseci amputirane su mu noge od koljena na niže. No to ga nije spriječilo da se bavi sportom. Čak je za školu igrao ragbi, a bavio se i tenisom, te vaterpolom. Atletiku je počeo trenirati kada se zbog ozljede koljena morao oprostiti od ragbija. Počeo je trčati u siječnju 2004. godine, a trči uz pomoć "gepardica" napravljenih od specijalnih ugljikovih vlakana.
