Gledanje utakmica grupne faze Svjetskog prvenstva već je predstavljalo izazov za neke navijače diljem svijeta, no faza šesnaestine finala dodatno je utjecala na san pojedinih nacija, bar što se tiče LiveScoreove ljestvice gubitka sna navijača (Fan Sleep Loss Matrix).
Tri vijesti o kojima se priča
Dok su neki navijači utakmice mogli pratiti u ugodnim večernjim terminima, drugi su se suočavali s terminima u kasnim noćnim satima, ranim buđenjima uz alarm i prekidima sna usred noći.
LiveScore je sada ažurirao svoju ljestvicu gubitka sna navijača za Svjetsko prvenstvo 2026. kako bi uključio fazu šesnaestine finala, zadržavši pritom na popisu svih 48 reprezentacija koje su sudjelovale u grupnoj fazi.
Rezultati su pokazali koji su navijači najumorniji i koje čeka manje sna, a podosta visoko na popisu se pronašla i Hrvatska.
Ažurirani model pokazuje da Alžir i dalje ima najviše problema sa spavanjem navijača na turniru, a navijači se sada suočavaju s 11 sati potencijalnog gubitka prilike za spavanje tijekom grupne faze i osmine finala.
Maroko i Hrvatska su najveći pomaci pri vrhu tablice, obje su dodale utakmicu osmine finala s maksimalnim prekidima kako bi se popele među prve tri. Hrvatska se tako popela sa šestog na treće mjesto. Utakmica osmine finala protiv Portugala dodaje 2.75 sati izgubljenog sna, čime im je ukupan broj sati porastao sa 6.75 na 9.5 sati.
Švedska je još jedan veliki uspon, popevši se s 11. na četvrto mjesto nakon što je dodala 2.5 sata nakon utakmice osmine finala protiv Francuske.
Kako su izračunali gubitak sna?
Matrica gubitka sna navijača LiveScore Svjetskog prvenstva 2026. koristi se za sve utakmice do kraja šesnaestine finala.
Model koristi standardni prozor za spavanje od 23:00 do 7:00 sati i mjeri svaku utakmicu svjetskog prvenstva kao prozor za gledanje od 2 sata i 45 minuta, koji pokriva 15 minuta prije početka utakmice, dvosatni termin utakmice i 30 minuta nakon utakmice.
Svako preklapanje s lokalnim prozorom od 23:00 do 7:00 sati računa se kao potencijalno izgubljena prilika za spavanje. Za zemlje s više vremenskih zona koristi se prosjek njihovih glavnih civilnih vremenskih zona.
