Na ledenoj stazi dugoj pedesetak metara dvije ekipe s tri do četiri igrača naizmjence po ledu guraju po osam granitnih kamena do centra kružnica iscrtanih na kraju staze. Cilj je igre nakon 10 endova, što je nešto poput setova u tenisu i ponekad i do tri sata igre, imati što više vlastitih kamena bliže centru, istovremeno izbijajući protivnikove što dalje od njega.
''Uvijek kada nas ljudi pitaju što je to curling, mi kažemo 'to vam je boćanje na ledu' jer je to nekako najbliže. Imate centar do kojeg morate dogurati kamen. Ali zapravo to je jedna strateška igra, ja uvijek rado kažem da je to šah na ledu'', objašnjava Neven Pufnik, predsjednik Hrvatskog curling saveza i jedan od začetnika ovog neobičnog sporta u Hrvatskoj.
U Hrvatsku je curling stigao 2004. godine iz daleke Kanade u kojoj je to drugi najpopularniji sport nakon hokeja s gotovo milijun registriranih igrača. No, curling nije nastao u Kanadi, već u Škotskoj još u 16. stoljeću, odakle se proširio u većinom ''zimske'' zemlje poput Švedske, Švicarske i Danske. Od 1998. godine službeni je olimpijski sport, a 2006. godine u Torinu prvi su ga puta zaigrali paraolimpijci u kolicima.
Danas je ovaj sport sve popularniji pa tako svoje curling reprezentacije imaju i zemlje poput Saudijske Arabije, Gvajane i Katara.
''Nema ni mršavih, ni debelih, starijih ni mladih. Sport je jednostavan za sve koji mogu napraviti taj pokret, otklizati i pustiti kamen. Bitno je reći da kamen ne gurate samo rukom, nego cijelim tijelom. Jednom godišnje imaju i okupljanja ''seniora'', ljudi koji su stariji od 55 godina. Tada iz Kanade i država gdje je curling popularniji sport dolaze ljudi od 90 godina. Svatko može probati i svatko se može baviti curlingom'', kaže Jurica Bićan, član curling kluba Čudnovati čunjaš.
Ako ste se pitali zašto metu po ledu, evo objašnjenja
Čini se jednostavno, no ipak je potrebna snaga za guranje gotovo 20 kilograma teškog kamena niz ledenu stazu. Svaki curling kamen proizveden je u Škotskoj od dvije vrste granita i košta tisuću eura. Osim kamenja za igru su vam potrebne curling cipele i metla, a za početnike i slideri koji pomažu u klizanju po ledu. Ako nemate vlastiti led za curling, koštat će vas i iznajmljivanje leda koji mora biti savršeno gladak da bi metenje ispred kamena funkcioniralo.
''Kada metlom prelazimo preko leda, pritiskom lagano topimo taj led ispred kamena i održavamo ga na putanji koju smo zamislili. Kada kamen usporava, počinje sve više skretati, a mi tada što jačim metenjem možemo utjecati na njegovo skretanje i dovesti ga na poziciju koju želimo'', objašnjava Jurica.
Ozljeda, kao ni sudaca, u ovom sportu gotovo da i nema. Osim padova i blažih istegnuća, zagrijavanjem se sve može izbjeći. Cijela igra se temelji na fair playu i poštivanju protivnika. Ako prestupite ili tijekom metenja dotaknete i pomaknete protivnički kamen, jednostavno to priznate protivniku i on odlučuje hoće li ga ostaviti ili maknuti, ako to može utjecati na igru.
Posebnost je ovoga sporta i što muškarci i žene mogu igrati ravnopravno. Na ovogodišnjim je Zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu kao probni sport uz tradicionalni muški (četiri muškarca), ženski (četiri žene) te mješoviti curling (dva muškarca i dvije žene) uveden i mješoviti par u kojem igraju jedan muškarac i jedna žena. Neven i Jurica vjeruju da će ovakav curling zaživjeti jer je brz, dinamičan i zanimljiv s kraćim trajanjem utakmice do maksimalno sat i pol.
Curling u Hrvatskoj - veliki entuzijasti i veliki problemi
Hrvatska curling reprezentacija natječe se u svim kategorijama. U muškoj i ženskoj kategoriji reprezentacija igra u C grupi, posljednjoj iz koje se ne može ispasti, dok se u mješovitom curlingu natječu na Svjetskom prvenstvu do kojeg se dolazi bez kvalifikacija.
''Igramo u toj prvorazrednoj grupi, ali rezultati su tako, tu i tamo nekoga pobijedimo, ali ipak smo mi tek u začetku'', kaže Neven Pufnik koji kao jedan od glavnih problema vidi nepostojanje pravih curling staza u Hrvatskoj.
Trenutno led jednom tjedno na sat i pol iznajmljuju od hokejaša i klizača na zagrebačkom Velesajmu, a zbog nedostatka pravih staza prvenstva Hrvatske igraju u Budimpešti ili Bratislavi. Prije tri godine u podrumu zagrebačke Arene napravili su, kažu vlastitim entuzijazmom i sredstvima, dvije curling staze i 10. Hrvatsko prvenstvo prvi puta odigrali u Zagrebu, ali su se zbog prevelikih troškova vratili na igranje izvan Hrvatske.
''Nažalost, dok mi ne dobijemo dvije staze bilo gdje u Hrvatskoj, kada nam netko dozvoli da uz postojeći led stavimo svoje dvije staze, tek tada će curling moći napredovati. Za sada je to samo na nama koji iz svog džepa sve financiramo. Veliki su entuzijasti, šansa je u mladima, a nadamo se i većem interesu nakon ovogodišnjih igara'', kaže Neven Pufnik koji se priprema za prvi nastup hrvatske seniorske curling reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Švedskoj.
