Mnoge sportske karijere same su po sebi priča o požrtvovnosti, sposobnosti i uspjehu. No, nema puno karijera koje te iste karakteristike zadrže i nakon što jednog dana zatvore svoje sportsko poglavlje i krenu dalje.
Gordan Kožulj jedan je od tih rijetkih koji su uspjeli i izvan sporta, zapravo mnogi će reći kako je ovaj uspješni vrhunski sportaš nakon karijere postao još uspješniji poslovni čovjek.
Nije dugo trebalo da ga se primijeti
Već od samih početaka svoje plivačke karijere, ovaj Zagrepčanin rođen 28. studenog 1976. godine postao je zvijezda hrvatskog medijskog neba. Bilo je to negdje 2000. godine, nakon povratka sa studija.
Naravno, primaran razlog toga su sportski rezultati, ali i ono čime ga je nadarila majka priroda, a on to vrlo kvalitetno njegovao.
Gordan Kožulj bio je ljubimac ljepšeg spola, to možemo reći bez ikakve sumnje ili pogovora. Na naslovnicama lifestyle i sličnih časopisa vjerojatno je bio i više nego na onima iz sportske sfere, a i razna gostovanja na TV-u nisu mu bila strana.
U to vrijeme nerijetko je od strane žena proglašavan i najprivlačnijim Hrvatom, a on se s time dobro nosio, nije dozvolio da njegova plivačka karijera pati.
200m leđno postala je njegova disciplina
Specijalizirao se za discipline na 100 i 200 metara leđnim stilom. Ova dulja disciplina posebno mu je dobro legla, u njoj je osvojio europsko zlato 2000. godine u Helsinkiju te dvije godine kasnije u Berlinu.
U istoj disciplini, 2000. godine u Ateni, postao je svjetski prvak u malim bazenima. Možda i najveći rezultat koji je ostvario ipak je svjetsko srebro u Barceloni 2003. godine, u istoj disciplini. Dodajmo još tri europska srebra, na 100 i 200 metara te u mješovitoj štafeti.
U Sydneyu 2000. godine izborio je prvo hrvatsko olimpijsko finale u plivanju. Hrvatska je do tada imala dobre plivačke rezultate na globalnoj razini, prije Gordana ostvarili su im plivači poput Miloša Miloševića, Tomislava Karla ili Krešimira Čača, ali olimpijsko finale se još uvijek čekalo, sve do Gordana.
Šestim vremenom polufinala na 200 metara izborio je to finale, dok je Marko Strahija, od kojeg se te godine očekivalo možda i više, završio deveti, zamalo ostavši bez finala.
Ipak, finalnu utrku Gordan nije dobro otplivao, tek je za malo podigao rezultat iz polufinala te završio na posljednjem, osmom mjestu.
U Ateni je trebao doći vrhunac karijere, ali nije uspio
Ono gore spomenuto svjetsko srebro iz 2003. godine bilo je temelj njegove velike nade pred Olimpijske igre 2004. godine u Ateni.
No, Gordan je tamo doživio najveće razočaranje karijere. Polufinale je otplivao s vremenom 1:59.61 i za devet stotinki ostao bez finala. Da bi stvari bile gore, 1:57.47, s kojim je uzeo svjetsko srebro u Barceloni, bilo bi i u Ateni dovoljno za treće mjesto i olimpijsku broncu, iza nedodirljivog Aarona Peirsola (1:54.95) te Markusa Rogana.
Nakon atenskog razočaranja, Gordan se sve više okretao onome što će raditi nakon plivačke karijere. Ipak, odradio je još jedan olimpijski ciklus te u Pekingu, s 31 godinom, došao na svoje četvrte igre. Naime, nastupio je i kao 19-godišnjak u Atlanti, no kao član štafete 4x200m slobodno.
U Pekingu je bio 14. na 200 metara i 24. na 100 (nakon dva 14. mjesta u nizu), dok je mješovita štafeta osvojila 12. mjesto.
Nakon Pekinga, Gordan je nastupio u Rijeci, na Europskom prvenstvu u malim bazenima. Osvojio je sedmo mjesto u svojoj najdražoj disciplini, a onda se povukao iz međunarodnih natjecanja, dok bi se, za svoju dušu, tek pojavio na kojem domaćem bazenu.
Već po povratku iz Amerike pokrenuo je svoju tvrtku
Tada je krenula njegova poslovna karijera. Naime, Gordan je studirao u Americi, na kalifornijskom sveučilištu Berkeley, gdje je završio političku ekonomiju, a onda je dodatno u Hrvatskoj doktorirao postavši sveučilišni specijalist poslovnog upravljanja.
Već 2000.godine, po povratku sa studija, pokrenuo je svoju vlastitu tvrtku Osvajač, koja se bavila marketinškom strategijom, a zatvorio ju je 2009., prelaskom u drugu firmu.
2013. krenula je ona prava poslovna karijera
2013. godine zaposlio se u Deloitteu, pravom globalnom gigantu na području financijskih poslovanja, prije svega revizije te je postepeno napredovao.
U rujnu 2021. godine, postao je direktor consultinga u Deloitteu Hrvatska, odnosno jedna od dvije glavne osobe u hrvatskoj podružnici tvrtke koja globalno zapošljava preko 300 tisuća ljudi.
"Jedna od mojih primarnih zadaća u Deloitteu je osigurati stručni razvoj zaposlenika i daljnji rast konzalting tima, kako bi kroz specifične ekspertize i kvalitetne resurse pomogli klijentima izvući maksimum iz današnjih poslovnih prilika.
Dodatan naglasak stavit ćemo na jačanju tehnološke dimenzije našeg portfelja usluga jer postoji rastući trend tržišnih potreba za njima. U pripremi i provedbi projekata posebno ćemo se osloniti na suradnju s drugim odjelima, jer upravo u tome leži intelektualna snaga, a time i tržišna prednost Deloittea", rekao je tim putem.
2021. godine izradio je financijsku strategiju NK Hajduka, za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Gospodskih manira, vrlo markantan i ugledan u društvu, Gordan je danas jedan od cjenjenijih hrvatskih menadžera na polju ekonomije i poslovanja.
Revolucionarni gradski derbi: Nizozemci će odigrati utakmicu bez sudaca
Cifre idu u nebo: Evo koliko će klubovi zaraditi od novog natjecanja
Predložili su novu hrvatsku riječ za korner: Evo kako se trebao zvati udarac iz kuta
