Nogomet
SPORTOVI
Nogomet
Analza koja puno govori

Šokantni podaci velikog istraživanja najvećih europskih liga: Ovo je do jučer bilo nezamislivo, evo kako stoji Prva HNL

Švicarski nogometni opservatorij CIES analizirao je različite pokazatelje u vezi s fluidnošću utakmica odigranih od 1. srpnja 2019. u ukupno 37 europskih liga...

Lionel Messi protiv četvorice realovaca (Foto: Afp)

CIES Football Observatory (International Centre for Sports Studies), neovisni centar za nogometne studije smješten u švicarskom Neuchatelu, napravio je zanimljivo istraživanje.

Švicarski nogometni opservatorij analizirao je različite pokazatelje u vezi s fluidnošću utakmica odigranih od 1. srpnja 2019. u ukupno 37 europskih liga, među kojima je i Prva HNL, te u Ligi prvaka i Europskoj ligi. Analizirani su podaci dobiveni u suradnji s InStat-om, specijaliziranom tvrtkom sa sjedištem u Moskvi koja se bavi analizama utakmica i nudi alate za pojedinačnu i momčadsku procjenu učinka i skautiranja igrača.

Studija se prvo bavi proučavanjem postotka efektivnog vremena igre, odnosno vremena tijekom kojeg je lopta bila u igri u svakoj od 37 liga, a zatim detaljnije analizira osnovne razloge zaustavljanja igre, odnosno prekide zbog izlaska lopte iz igre i posljedica prekršaja.

Efektivna igra

Efektivno vrijeme igranja zabilježeno u 37 analiziranih natjecanja iznosilo je u prosjeku 61,3%. Najviše vrijednosti zabilježene su u elitnim ligama Izraela (66,9%), Nizozemske (65,6%) i Rusije (65,4%). U Prvoj HNL iznosi 62 posto. U Ligi prvaka je 64,7%, a u Europskoj ligi 62,5%, što je također vrlo dobar rezultat.

Ubojstvo nogometnog agenta Usred dana ubijen nogometni agent: Pojavila se snimka likvidacije

Španjolska La Liga (59,3%) jedina je među pet najvećih liga s vrijednošću ispod europskog prosjeka. Još porazniji je podatak za Španjolce što je Segunda Division na posljednjem mjestu sa samo 55,9 posto čiste igre. Prikazani podaci idu na ruku onima koji tvrde da je lako uočljiv pad kvalitete španjolskog klupskog nogometa u odnosu na prethodnih 10-15 godina. 

Doduše, da bismo došli do konkretnijeg zaključka i povukli precizniju paralelu trebalo bi izanalizirati postotak efektivno igranja u La Ligi i Segundi prije desetak godina. Ipak, čini se da se u ne tako davnoj prošlosti u elitnoj španjolskoj ligi znatno više inzistiralo na tečnosti igre, vladao je ofenzivniji pristup kod svih momčadi, pa i onih najslabijih. 

U posljednje dvije-tri sezone u La Ligi se igra osjetno zatvorenije, s puno više kalkuliranja i taktiziranja. Trend opće dekadencije uzeo je maha. To zaključuju i vodeći španjolskih mediji koji smatraju da su priloženi podaci dramatično upozorenje o srozavanju španjolskog klupskog nogometa te da bi se trebalo nešto učiniti da se to zaustavi.

Najviše čiste igre, ako uzmemo samo u obzir lige petice, ima u Bundesligi 63,9%, pa u Serie A 63,2, Ligue 1 62,4, a u engleskoj Premierligi 62 posto, koja je po tome izjednačena s Prvom HNL.

Prosjek trajanja utakmica

U 37 analiziranih liga u prosjeku utakmice traju 96 minuta i 14 sekundi. Najviše sučevog vremena dodaje se u turskoj elitnoj ligi, čak devet minuta. Suprotno tome, u Slovačkoj samo 4 minute 25 sekundi. U pet najvećih liga vrijednosti variraju između 7.26 minuta u Premierligi do 6.22 u Ligue 1. U Prvoj HNL se dodaje 6.34 minute, po čemu je hrvatska liga negdje u gornjoj sredini poretka. U Ligu prvaka dodano vrijeme je u prosjeku 6.12, a Europskoj ligi točno 6 minuta.

Suprotno očekivanjima, ne postoji povezanost između postotka efektivne igre i ukupnog trajanja utakmica. Ovaj rezultat pokazuje da suci ne uzimaju u obzir „tečnost“ igre u određivanju dodatnog vremena. To očito potiče momčadi koje su u poteškoćama ili imaju prednost da namjerno remete ritam igre, znajući da vrijeme zaustavljanja neće imati puno utjecaja na količinu dodanih minuta.

Lopta izvan igre

Glavni razlog zaustavljanja igre je taj što lopta izlazi iz igre. U prosjeku, za 37 analiziranih natjecanja, ova situacija predstavlja malo više od petine ukupnog vremena utakmice. I u ovom su slučaju razlike između natjecanja prilično izražene, a vrijednosti variraju između gotovo 25% u engleskom Championshipu ili škotskoj Premierligi i manje od 18% u izraelskoj Ligat ha’Alu ili talijanskoj Serie A.

Uzimajući u obzir samo pet najvećih liga, zanimljiv je podatak da je Premierliga tu najgora s 21,6 posto, a nije pretjerano daleko ni La Liga s 20,6. Bundesliga 19,6, Ligue 1 18,8, i Serie A kao najbolja sa samo 17,6 posto. U HNL-u je lopta izvan igre točno 20 posto vremena.

Vrijednost zabilježena u Ligu prvaka je četvrta najniža s 18,3%, dok je ona zabilježena u Europskoj ligi 20,1%. Izmjerena je statistički značajna korelacija između udjela zaustavnog vremena uslijed izlaska lopte iz igre i prosječne duljine dodavanja momčadi. Logično, što je više kratkih pasova, to je manja vjerojatnost da lopta izađe iz igre.

Ide li Dinamo u polufinale?

Ovdje je posebno zanimljiva analiza ostatka povratka lopte u igru. U odnosu na prosječnu dužinu dodavanja, izgubljeno vrijeme posebno je veliko u dvama najvećim engleskim liga, Premierligi i Championshipu, pa i u Italiji. Ovaj rezultat odražava kulturnu dimenziju prema kojoj igrači iz klubova u tim zemljama imaju tendenciju odvojiti vrijeme prije nego što vrate loptu u igru.

Pozitivna korelacija postoji i između udjela prekida zbog lopte koja izlazi iz igre i postotka uspješnih dodavanja momčadi. U ovom slučaju, analiza ostataka ističe, s jedne strane, natjecanja na kojima igrači nisu skloni brzo vratiti loptu u igru (posebno Engleska, Škotska i Italija), a s druge strane lige u kojima nogometaši imaju suprotan stav (Austrija, Rusija, Izrael, Bjelorusija, Srbija).

Prekid igre zbog prekršaja

Prekršaji su drugi najvažniji razlog prekida igre. U prosjeku predstavljaju 14,8% ukupnog vremena u 37 liga obuhvaćenih istraživanjem. Ovdje su razlike između liga posebice velike. Zapravo, vrijednosti variraju između gotovo jedne petine u grčkoj Super League (19,0%) i nešto više od jedne desetine u nizozemskoj Eredivisie (11,5%).

U ligama sjeverne i zapadne Europe najmanje je vrijeme izgubljeno zbog prekršaja, dok je suprotna situacija u prvenstvima juga i istoka kontinenta. Liga prvaka (13,6%) i Europska liga (13,9%) ispod su europskog prosjeka, kao i engleska Premierliga (12,5%) i njemačka Bundesliga (13,0%). HNL je u sredini s 14,4 posto izgubljenog vremena po utakmici zbog prekršaja.

Logično je da su izgubljeno vrijeme i broj počinjenih prekršaja pozitivno povezani (r2 = 68%). Tako nalazimo iste geografske razlike. Prosječni broj prekršaja po utakmici za sva analizirana natjecanja je oko 28, s maksimumom u srpskoj elitnoj ligi (35,6), te minimumom u engleskoj Premierligi (21,5). HNL je u sredini ljestvice s 27,3 prekršaja. Razlike u sudačkom stilu također objašnjavaju ove diskrepancije.

Prekršaji u prosjeku rezultiraju zaustavljenim vremenom od 30,6 sekundi. I u ovom su slučaju razlike između natjecanja prilično su izražene. U jednoj krajnosti, ponovno pokretanje igre nakon prekršaja posebno je sporo u turskoj Super Ligi (35,1 sekundi), španjolskoj La Ligi i Segundi 34,9 i 34,7, pa u engleskom Championshipu i Premierligi 33,9, dok je posebno brzo u elitnim ligama Bjelorusije (25,5), Srbije, Švedske i Izraela. HNL je u sredini ljestvice s 30,5 sekundi. Ovi podaci ruše neke stereotipe. Podaci pokazuje da se nakon prekršaja najviše oteže u najboljim ligama. Bundesliga je po tome najbolja u ligama petice s 30,2 sekunde, dok su sve ostale lošije od HNL-a.

Zaključak

Prvi vrlo zanimljiv rezultat ove studije je nepostojanje korelacije između efektivnog vremena igranja i ukupne duljine utakmica. To ukazuje na to da fluidnost igre neznatno utječe na odluku sudaca za određivanje dodatnog vremena. Stoga su neslaganja uočena među zemljama više povezana s nacionalnom tradicijom nego sa stvarnim razmatranjem ritma koji igrači postavljaju tijekom utakmica.

Radi veće ujednačenosti, kao i u drugim sportovima, pitanje prijelaza na učinkovito vrijeme igranja relevantno je i u nogometu. Međutim, s obzirom na trenutni kontekst u kojem su prekidi igre samo djelomično nadoknađeni, takva bi inovacija riskirala davanje daljnje prednosti dominantnim momčadima, što također stvara probleme utoliko što velike razlike u kvaliteti klubova već predstavljaju značajan problem u mnogim ligama.

Izvještaj također otkriva da fluidnost igre ovisi o zemljopisnoj i kulturnoj logici. Tako, na primjer, broj prekršaja i izgubljeno vrijeme zbog njih obično je veći u ligama južne i istočne Europe nego u prvenstvima sa sjevera i zapada kontinenta. Engleske najbolje lige su posebna slučaj jer je broj prekršaja posebno nizak, ali je izgubljenih sekundi po prekršaju prilično velik.

Udio zaustavnog vremena zbog prekršaja u odnosu na ukupnu duljinu utakmica također je vrlo različit ovisno o natjecanju. Među najvećim ligama, najveću zabrinutost izrazili su Španjolci. Njihove elitne lige pokazale su ozbiljne nedostatke u većini analiziranih rubrika.

Podaci su toliko loši da su zapravo šokantni. La Liga je prije nekoliko godina po mnogo čemu bila najbolja u Europi, po rezultatima u europskim kupovima i UEFA-inom koficijentu daleko najbolja, ali razlika se munjevito istopila, Premierliga preuzela je primat. Ako se nastavi ovaj trend, Englezi će daleko odmaknuti Španjolcima.

Nastavi čitati