Ugniježđen u samom srcu nekada jednog od najproduktivnijih francuskih rudnika ugljena, Lens je svjedočio generacijama rudara koji su iz dubine zemlje vadili "crno zlato". Međutim, 14. lipnja 1998., na opće iznenađenje svijeta, na legendarnom stadionu Stade Félix-Bollaert otkriveno je sasvim drugačije blago: briljantni strijelac po imenu Davor Šuker, piše službena stranica FIFA-e u uvodu intervjua s legendarnim hrvatskim nogometašem.
Tri vijesti o kojima se priča
Uoči te večernje utakmice ulice sjevernog francuskog grada bile su preplavljene neobičnom kombinacijom jamajačkih zeleno-žutih boja i hrvatskog crveno-bijelog šahovskog uzorka, dok su navijači stvarali jedinstvenu karnevalsku atmosferu.
Iako je susret debitanta na Svjetskom prvenstvu obećavao pravu feštu na tribinama, nitko nije mogao zamisliti da će jedna od tih momčadi tri tjedna kasnije i dalje biti u borbi za naslov, a kamoli da će jedan od napadača postati najbolji strijelac turnira. Ipak, upravo se to dogodilo.
"Francuska '98 nije samo turnir u mom sjećanju, to je nešto ušiveno u moju dušu", otkrio je Šuker u ekskluzivnom intervjuu za FIFA-u.
''Kad se sjetim toga...''
Jedan od najboljih igrača tog 16. izdanja svjetskog natjecanja dodao je: "Kad se sjetim tog Svjetskog prvenstva, ne pamtim samo golove. Sjećam se svlačionice pune vjere, nacije stare jedva sedam godina koja se tek predstavljala svijetu i skupine igrača koji su osjećali da pišemo prvo poglavlje nogometne bajke."
Uz Šukera, mlada država koja je proglasila neovisnost 1991. mogla se osloniti i na etablirana imena poput Zvonimira Bobana, Roberta Prosinečkog i Slavena Bilića. Njihov plasman u četvrtfinale UEFA EURO-a 1996., gdje je Šuker pokazao sjajan golgeterski instinkt, dokazao je da su spremni za najvišu razinu. No vjerovati da mogu osvojiti svijet, bila je sasvim druga priča, piše FIFA.com.
"U našoj prvoj utakmici na Svjetskom prvenstvu, protiv Jamajke, osjećali smo težinu povijesti na svojim leđima", prisjetio se Šuker.
Hrvati su mogli biti nadjačani veličinom događaja, ali su se uzdigli iznad toga. Momčad Miroslava Blaževića pobijedila je 3:1, a bivši napadač Real Madrida brzo je otvorio svoj golgeterski konto na Svjetskom prvenstvu.
"Tada smo shvatili da nismo tu samo da sudjelujemo", rekao je Šuker. "Mi pripadamo ovdje."
Kotači povijesti bili su pokrenuti.
Nisu tu očekivali Hrvatsku
Hrvatska je šokirala svjetski nogomet plasmanom među osam najboljih na francuskom tlu, predvođena napadačem koji je u četiri utakmice postigao tri gola.
Ipak, mnogi su očekivali da je tu kraj puta za debitante. Na putu do polufinala stajala je aktualna europska prvakinja Njemačka, koja ih je pobijedila 2:1 u istoj fazi na putu do europske titule. Hrvatska se osvetila na impresivan način u Lyonu, pobijedivši 3:0, a Šuker je stavio točku na i u nezaboravnoj večeri za hrvatske navijače.
"Igrati četvrtfinale Svjetskog prvenstva protiv Njemačke – jedne od nogometnih velesila – i pobijediti 3:0, bilo je nevjerojatno", prisjetio se Šuker iz Osijeka. "Kad vodiš 3:0 protiv Njemačke u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva, osjetiš kako se povijest mijenja pod tvojim kopačkama."
Hrvatska se potom susrela s domaćinom Francuskom u polufinalu. Iako su kasniji prvaci bili prejaki i slavili 2:1, Hrvati su se kući vratili s broncom koja je djelovala kao veliki trijumf.
Dok su se Ronaldo, Roberto Baggio, Alan Shearer, Gabriel Batistuta i Dennis Bergkamp smatrali favoritima za naslov najboljeg strijelca, Šuker ih je sve nadmašio i sa šest pogodaka osvojio Adidasovu Zlatnu kopačku.
"Osvajanje Zlatne kopačke nikad nije bila stvar osobne slave", rekao je. "To je bilo kao postavljanje hrvatske zastave na najveću pozornicu na svijetu. I danas, gotovo tri desetljeća kasnije, i dalje me prolaze trnci."
Otišao na SP kao osvajač Lige prvaka
Iako je na tom turniru izbio na svjetsku scenu, Šuker nije bio nepoznat. Tijekom pet sjajnih sezona u Sevilli dokazao je svoju golgetersku vrijednost, zbog čega ga je Real Madrid doveo 1996., a na Svjetsko prvenstvo stigao je kao osvajač Lige prvaka.
Ipak, upravo su mu izvedbe na FIFA-inu najvećem natjecanju donijele trajno divljenje navijača diljem svijeta, piše FIFA.
Šuker, koji će zauvijek ostati simbol velikog hrvatskog proboja, završio je reprezentativnu karijeru nakon Svjetskog prvenstva 2002., gdje Hrvatska nije uspjela ponoviti uspjeh i ispala je u skupini. U prvoj utakmici protiv Meksika (0:1) bio je kapetan, što je bio njegov posljednji nastup za reprezentaciju.
"Na SP-u 2002. nositi kapetansku traku bila je čast teža od bilo kojeg trofeja", rekao je. "Završiti reprezentativnu karijeru kao kapetan bio je lijep završetak."
Iako više nije igrao, njegov utjecaj na hrvatski nogomet nastavio se izvan terena. Bio je predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza od 2012. do 2021., a pod njegovim vodstvom Hrvatska je stigla do finala Svjetskog prvenstva 2018., gdje je ponovno izgubila od Francuske (4:2), naglašava FIFA.com.
Čini se da je Šuker često u središtu velikih uspjeha.
"Velika je privilegija doživjeti najveće trenutke hrvatskog nogometa s obje strane", rekao je. "Prvo kao igrač, kasnije kao predsjednik. Različite uloge, ali isti osjećaj. Gdje god bio, grb na prsima nikad nije lakši."
Na pitanje koju ulogu više preferira, odgovorio je: "Gledati s tribina je teže nego igrati. Na terenu možeš utjecati na sudbinu. U loži samo patiš u tišini!"
Šuker živi u San Diegu
Šuker danas jasno vidi mjesto Hrvatske u svjetskom nogometu.
"Ponovni plasman u polufinale u Katru pokazao je da Hrvatska više nije autsajder", rekao je. "To je nogometna nacija sa standardima.
Danas živi u San Diegu i s nestrpljenjem iščekuje Svjetsko prvenstvo 2026. u SAD-u. "Navijači mogu očekivati spektakl, veličinu i strast", rekao je.
Iako smatra da su "Francuska, Argentina, Brazil ili čak Engleska" glavni favoriti, upozorio je: "Kad završiš kao viceprvak pa treći na dva uzastopna svjetska prvenstva, više ne dolaziš samo sudjelovati, nego se boriti za trofej. Hrvatska se nikoga neće bojati."
Kada započnu svoj nastup protiv Engleske 17. lipnja u Dallasu, Hrvatska će biti daleko od one prve utakmice u Lensu.
No, ta povijesna večer 14. lipnja 1998. ostat će zauvijek upisana u hrvatski nogomet, kada je jedan pravi vođa i vrhunski strijelac zablistao na najvećoj pozornici.
