Ostali sportovi
SPORTOVI
breaking news !: Hrvatski MiG srušio se kod Slatine! Stižu brojni HGSS-ovci, na mjesto događaja idu Banožić i Hranj
Ostali sportovi
Piše Ana-Marija Vuković

Jesu li djevojke iz ovog sporta ipak najljepše?

Hrvatska je mala zemlja i s obzirom na svoju veličinu te broj stanovnika polučuje izvrsne sportske rezultate. To je nepobitna činjenica.

No, kada bimo išli analizirati vrhunske rezultate hrvatskih sportaša, onda bismo zaključili da se oni uglavnom postižu u ekipnim sportovima. U pojedinačnim sportovima ipak su nešto rijeđi. Jer praćenje i ulaganje u razvoj takvih talenata uglavnom pada na leđa roditelja. Tek kasnije, kada dođu rezultati, uključuje se sportske institucije.

>> Piše Ana-Marija Vuković: Jeste li znali da u Hrvatskoj postoji ovaj veliki talent?

A, ako idemo analizirati još malo dublje, shvatit ćemo da nam veliki rezultati (gledajući unatrag dvadesetak godina) u kontinuitetu nedostaju upravo u baznim sportovima - gimnastici, atletici i plivanju.

Zašto nismo jači u bazičnim sportovima? Poznato je da se upravo s tim sportovima djeca mogu početi baviti u najraniijoj dobi te da su oni, kao što im ime govori, sjajna baza za bilo koji drugi sport.

Ritmička gimnastika u sjeni

Na gimnastiku dijete možete upisati već sa tri, četiri godine. I dok je sportska gimnastika, zahvaljujući Filipu Udeu, Mariju Možniku, Tini Erceg i njihovim sjajnim rezultatima, postala nešto popularnija među djecom, druga grana gimnastike – ona ritmička, još je u sjeni.

Sport, koji je prema mnogima najljepši izbor za djevojčice, i dalje nije dovoljno prepoznat. Rezerviran je samo za djevojčice, trenirati se može početi već sa četiri godine, a nije samo razvoj lijepog tijela, s vretenastim, izduženim mišićima razlog za izbor ovog sporta. Baš kao i u sportskoj gimnastici sjajan je psihomotorni razvoj, motoričke sposobnosti, kooordinacija, brzina, preciznost, lijepo držanje.

No, za ritmičku gimnastiku u Hrvatskoj gotovo da se i ne zna. Osim možda kad se izvještava o predsjedniku Putinu i njegovoj mladoj ljubavnici. Alina Kabajeva je naime, bivša Olimpijska i svjetska prvakinja u ritmičkoj gimnastici.

Razgovarala sam s Melitom Kolarec, trenericom u klubu “Leda” i ona sama kaže da roditelji kada dođu upisati djecu na ritmičku gimnastiku ne znaju puno o tom sportu. Možda znaju oni koji su pratili Olimpijske Igre u Los Angelesu, 1984. Tada je sa ovih prostora postignut najbolji rezultat svih vremena u ritmičkoj gimnastici. Milena Reljin, srpska ritmičarka, osvojila je peto mjesto, a sudjelovala je i na OI u Seoulu 1988. godine i osvojila 9. mjesto. Bio je to ogroman uspjeh, a danas je doslovno, nezamisliv.

Ritmička gimnastika u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji 15 klubova ritmičke gimnastike, no broj djevojčica koje treniraju u njima je malen. Nešto manje od 1000 djevojčica! U cijeloj Hrvatskoj!

Ritmička gimnastika može se vježbati pojedinačno ili grupno, sa rekvizitima – traka, lopta, obruč, vijača i čunjevi. Kada gledate što rade najbolje na svijetu, pomislite da su se spustile s neke druge planete.

“Velika je razlika između naših ritmičarki i Ruskinja ili vježbačica iz Bugarske, Ukrajine, Bjelorusije”, kaže Melita, također bivše natjecateljica. Sport zahtijeva velike napore, one najbolje u svijetu treniraju po šest sati dnevno, šest dana u tjednu, a treninzi su iznimno naporni.

“S vremena na vrijeme pojavi se u Hrvatskoj neka talentirana djevojčica, kao kod nas u klubu Kala Krpan koja je 2007. godište. S njom se trenira po dva sata dnevno i za sada u svojoj “baby” kategoriji ima izvrsne rezultate”, ističe Melita.

Ruskinje, Ukrajinke i Bugarke tradicionalno vladaju ovim sportom. No, zapažene rezultate posljednjih godina postižu I Kineskinje, Koreanke, Španjolke. Sve su to mnogoljudne nacije sa ogromnom bazom ritmičarki, no svjetli primjer u regiji je Srbija. Tamo samo u klubu Milene Reljin vježba 600 djevojčica.

“U Bugarskoj državno prvenstvo traje pet dana, a kod nas je državno prvenstvo u A programu gotovo za pet sati”, kaže Melita plastično dočaravši kolika je razlika između broja vježbačica.

Tjelesna aktivnost ispred TV-a i raznih 'gadgeta'

No, upravo je zato izvrsna ideja da se djevojčice podijele u rekreativke, C program te zahtijevnije A i B programe. Na taj se način omasovljuje sport, djeca se motiviraju i omogućuje im se natjecanje na svim nivoima u skladu s njihovim sposobnostima.

“U današnjem načinu života gdje većinu vremena djeca provode sjedeći pred tv-om, kompjutorima, tabletima i svim čudima moderne tehnologije, tjelesna aktivnost igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja i unapređenju kvalitete života. S tim u vezi, dobro je da djeca odaberu sport prema svojim sposobnostima i afinitetima, da uživaju u tome i zadrže se u dvorani što je moguće duže, a ja imam sreću što su neke gimnastičarke u klubu i po 10 godina”, kaže Melita.

Varaždin i Međimurje ispred Zagreba

Neki klubovi, poput varaždinske “Vindije” odlučili su se na isključivo A program te imaju zapažene uspjehe u mlađim kategorijama, poput Tamare Artić, Tene Mlinarić, Ree Strnad.

Ono što imaju u Varaždinu i Međimurskoj županiji u Zagrebu ne postoji. U vrhunskom gimnastičkom centru uživaju samo u Nedelišču. Međimurska županija uspjela je ono što grad Zagreb nije već 20 godina. Naime, toliko u nečijoj ladici stoji dokumentacija o gimnastičkom centru.

Zato su u Zagrebu djeca koja se bave i ritmičkom i sportskom gimnastikom razasuta po cijelom gradu i treniraju u raznim dvoranama, I baš su bazični sportovi u najvećem problemu. Atletičari već godinama vape za pravom atletskom dvoranom, pa čak i stazom, plivači za bazenima...

Želimo li zaista biti sportska nacija, kako si volimo tepati, onda bi ovakvu situaciju hitno trebali promijeniti. Jer kuća se gradi od temelja, a u sportu su to upravo bazični sportovi.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite GOL.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.

Još brže do sportskih vijesti i prijenosa. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju

Nastavi čitati
divider