Zašto su se priključili projektu, na konferenciji za medije na zagrebačkom Jarunu otkrili su njeni ambasadori za Hrvatsku, olimpijska pobjednica u bacanju diska Sandra Perković, hrvatski rekorder u Ironmanu Dejan Patrčević i magistar kineziologije Mario Valentić. Svi oni trčat će istovremeno s tisućama ljudi, a 100 posto vrijednosti prihoda od utrke ide zakladi Wings for Life koja sa sjedištem u Austriji okuplja tim istaknutih istraživača koji rade na pronalasku lijeka za izlječenje oštećenja leđne moždine. Više o projektu, pravilima i prijavama okupljenima je na konferenciji rekao Siniša Ergotić, direktor Hrvatskog atletskog saveza i direktor utrke.

''Natjecatelji u Kaliforniji sa startne linije kreću u 3 sata u noći po lokalnom vremenu, dok će oni u Njemačkoj krenuti točno u podne, a na Dalekom istoku utrka počinje u 18 sati. Hrvatska će utrka početi u Zadru točno u podne, a staza će se Jadranskom magistralom pružati sve do Primoštena. Ono što je neobično je da ciljna linija ne postoji. Trčite koliko možete ili točnije rečeno natjecatelji trče koliko mogu sve dok ih ne dostigne presretačko vozilo. U isto vrijeme u cijelom svijetu, pola sata nakon početka utrke, presretačko vozilo točno određenom brzinom kreće za natjecateljima, a onog trenutka kad dostigne natjecatelja, utrka je za njega gotova'', objasnio je Ergotić.

Utrka traje dok na svijetu ne ostanu trčati posljednji natjecatelj i natjecateljica koji će potom biti okrunjeni pobjednicima utrke Wings for Life World Run i za nagradu dobiti put oko svijeta.

''Hrvatska će, također, imati svog pobjednika i pobjednicu, kojima će po njihovoj želji biti omogućeno putovanje na bilo koju svjetsku lokaciju iduće Wings for Life World Run utrke. Ovu jedinstvenu utrku organiziramo kako bismo skrenuli pažnju na ozljede leđne moždine i prikupili dodatna sredstva za zakladu Wings for Life koja radi na pronalasku lijeka za takve ozljede. I ja ću trčati 4. svibnja iduće godine i pozivam sve da zajedno trčimo za one koji ne mogu'', dodao je Ergotić.

Oko tri milijuna ljudi diljem svijeta trenutno živi s ozljedama leđne moždine. Svake godine u prosjeku 130.000 ljudi ostane paralizirano upravo zbog takvih povreda čija je posljedica parcijalna ili potpuna nepokretnost, a u 50 posto slučajeva uzrok tome su prometne nesreće. Neprofitna organizacija Wings for Life uz pomoć donacija financira istraživanja u tom području. Tri milijuna nepokretnih, čija brojka svaki dan raste, tri su milijuna razloga za priključivanje utrci. Prijave traju do 20. travnja 2014., a registrirati se može putem službene stranice www.wingsforlifeworldrun.com.

''Moram priznati da mi je vrlo drago što sam dio ovako velikog događaja i što mogu doprinijeti ovako velikom cilju. Imajući na umu koliko ljudi u našoj zemlji i u svijetu boluje od paraplegije ili tetraplegije, zaista mislim da nije upitno hoće li lijek za ozljede leđne moždine biti pronađen, već je samo pitanje vremena. Pozivam sve ljude da 4. svibnja dođu u Zadar i u jednoj od najljepših utrka uz pogled na more, zajedno sa mnom, Hrvatskom i svijetom trče za one koji ne mogu'', poručio je Dejan Patrčević.

Prijaviti se mogu svi. Oni koji tek počinju trčati, rekreativci, profesionalci ili oni koji će trčati svoju prvu utrku kako bi bili dio ovog jedinstvenog svjetskog projekta. U utrci će, uz naše ambasadore, sudjelovati i neki od svjetskih ambasadora utrke među kojima su i surferska legenda Robby Naish, nekadašnji vozač Formule 1 David Coulthard, F1 legenda Eddie Jordan, Iron Man Marc Herremans, maratonka Sabrina Mockenhaupt i drugi.

''Wings for Life World Run je izvanredna inicijativa i mislim da bi se što više ljudi trebalo u nju uključiti. Sudjelovanjem u utrci ne samo da ćemo biti dio zaista revolucionarnog sportskog događaja, već dio onih koji će trčanjem udružiti snage i pomoći pronaći lijek za ozljede leđne moždine. Ovisno o rasporedu svojih natjecanja i ja ću 4. svibnja biti u Zadru da trčim ovu veliku utrku. Kao predstavnica bacača i ostalih sportaša nadam se da me presretač neće prvu sustići. Imajte na umu da sam ja samo bacačica'', šaljivo je rekla Sandra Perković.

Svoj poziv trkačima uputio je i Mario Valentić. Rekao je:

''Drago mi je što sam dio ovog svjetskog projekta. Zajedno s cijelim svijetom i ja ću u Zadru 4. svibnja trčati za one koji ne mogu i pozivam sve ljude da se prijave da zajedno pokažemo svijetu da je Hrvatska možda mala zemlja, ali ima velike ljude. Mene je, između ostalog, motivirala činjenica da će se 100 posto vrijednosti prikupljenih prihoda od utrke uložiti u zakladu koja financira istraživanja i projekte za izlječenje ozljeda leđne moždine.''

Stupanj invalidnosti koji stupa nakon oštećenja leđne moždine ovisi o težini ozljede i mjestu oštećenog dijela moždine. Oštećene živčane stanice u leđnoj moždini imaju sposobnost obnavljanja, a više o tome kao i o broju ozlijeđenih u Hrvatskoj i koliko je teško tretirati takve ozljede, okupljenima su stručno objasnili Manda Knežević, predsjednica Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, i kirurg Zvonko Kejla.

''Zahvaljujući ovom projektu, po prvi put u Hrvatskoj nekoliko će se mjeseci govoriti o osobama koje su doživjele ozljedu leđne moždine. Prema podacima našeg internog istraživanju, u Hrvatskoj udruzi paraplegičara i tetraplegičara, od 478 naših članova njih 44 posto ozljede je zadobilo u prometnim nesrećama, a slijede padovi i sportske ozljede. Ozljedu leđne moždine 66.7 posto ljudi doživi u dobi između 15. i 35. godine, što je problematično jer su to ljudi u najproduktivnijem životnom razdoblju. U Hrvatskoj, nažalost, nema mnogo istraživanja, ali pratimo situaciju u svijetu i sretni smo kada čujemo neku sitnicu koja nas je približila granici koja bi mogla dovesti do liječenja ovakvih ozljeda'', kaže Manda Knežević.

''Svake godine između 50 i 100 naših sugrađana izgube mogućnost hodanja ili mogućnost upotrebe ruku i nogu. To su ljudi kojima moramo dati da žive život koji je dostojan čovjeka. I nije najteže voziti se u kolicima, najteže je živjeti s ozljedom i sa svim onim manjkom funkcija koje mi ostali podrazumijevamo pod normalnim. Napredak je zamjetan od onog momenta kada sam se počeo baviti ovim područjem, a to je bilo prije puno, puno godina. Međutim, pravu stvar ćemo dobiti tek onda kada ćemo to moći liječiti. Za sada ovo jest neizlječiva bolest, ali podsjećam vas da su sve bolesti jednom u povijesti bile neizlječive, ali tražilo se i lijek je nađen. Ako ne budemo tražili, onda nikada ništa niti nećemo izliječiti'', smatra Zvonko Kejla.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite GOL.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.

Još brže do sportskih vijesti i prijenosa. Preuzmi
DNEVNIK.hr aplikaciju