Na natjecanju će nastupiti 24 najbolje reprezentacije svijeta, a početak svjetskih rukometnih prvenstava seže još od 1938. godine kada je u Njemačkoj održan prvi turnir. Nakon niza problema koji su pratili samu organizaciju natjecanja, od izgradnja dvorana pa do sukoba čelnika gradova i vodstva Hrvatskog rukometnog saveza, sada su napokon sve kockice posložene i može započeti veliko natjecanje.
Tri vijesti o kojima se priča
Prvenstvo će se održati u sedam gradova - u Poreču, Puli, Zadru, Varaždinu, Osijeku, Splitu i Zagrebu. Reprezentacije su podijeljene u četiri skupine po šest reprezentacija, a tri najbolje iz svake skupine idu u drugi krug u kojem će nastaviti borbu za odličja. Zadnje tri iz svake skupine će nastaviti natjecanje u President kupu u kojem će se razigravati za plasman od 13. do 24. mjesta.
SP bez četvrtfinala
Za razliku od posljednjeg SP-a u Njemačkoj ovoga puta neće biti četvrtfinala, već će po dvije najbolje reprezentacije iz skupina drugog kruga izboriti plasman u polufinale. Cilj je bio smanjiti broj utakmica, te omogućiti igračima više slobodnih dana za predah.
Do sada je naslov svjetskog prvaka osvajalo devet zemalja, a među njim je i Hrvatska koja se na svjetski tron uspela u Portugalu 2003. godine. Rekorderi po broju naslova su Švedska i Rumunjska sa po četiri titule. Zanimljivo, Rumunji su četiri puta stigli do finala i sva četiri puta slavili, dok je Švedska čak 12 puta igrala u polufinalu.
Iza njih slijede SSSR/Rusija, te Zapadna Njemačka/Njemačka sa po tri svjetska zlata, Francuzi imaju dva, a Hrvatska, Španjolska, ČSSR i Jugoslavija po jedno. Egipat i Tunis jedine su neeuropske reprezentacije koje su stigle do polufinala. Obje na prvenstvim koje su organizirale, no ostale su korak do medalje osvojivši četvrta mjesta.
Četiri najveća favorita za zlato
I u Hrvatskoj bi kandidati za odličja trebali dolaziti iz gore spomenutog društva uključujući i Dansku. Za podsjetiti je da su posljednju europsku titulu dohvatili Danci, Njemačka je aktualni svjetski prvak, a Francuzi olimpijski pobjednici.
Hrvatska reprezentacija je na zadnja tri velika natjecanja osvojila samo jednu medalju - srebro na EP-u u Norveškoj. U Pekingu je bila četvrta, a na zadnjem SP-u u Njemačkoj peta. Većina stručnjaka smatra kako bi upravo netko iz ove četvorke - Francuska, Danska, Njemačka i Hrvatska - mogao do prvog mjesta premda je nemoguće posve otpisati Španjolsku ili uvijek neugodnu Rusiju. Iznenaditi mogu i pomlađeni Šveđani.
Izgledno je tek kako će i ovo prvenstvo proteći u dominaciji reprezentacija sa Starog kontinenta.
