Zimske olimpijske igre, iliti natjecanje sportova na snijegu i ledu, održava se svake četiri godine. Prve ZOI održane su u francuskom Chamonixu 1924. godine. Otkazane su tek dvaput u svojoj povijesti: 1940. i 1944. godine zbog Drugog Svjetskog Rata. Do 1994. godine održavane su iste godine kao i ljetne, a tada je Međunarodni olimpijski odbor odlučio da se pomaknu za dvije godine.

Na programu igara 15 je različitih sportova. Skijaško trčanje, skijaški skokovi, nordijska kombinacija, umjetničko klizanje, brzo klizanje, bob i hokej dio su olimpijskih igara od samog početka 1924. godine. Alpsko skijanje u programu je od 1936. godine, biatlon od 1960., sanjkanje od 1964., a u posljednja dva desetljeća olimpijski sportovi postali su i freestyle skijanje, curling, skeleton i snowboard.

Domaćini olimpijskih igara najviše su puta bili Amerikanci, četiri, dok su u Francuskoj održane tri puta. Dvaput su domaćini bili Talijani, Austrijanci, Norvežani, Japanci, a i Kanađanima će igre u Vancouveru biti druge nakon Calgaryja 1988. godine. Zanimljivo, čak i pojedini gradovi bili su domaćini dvaput: St. Moritz, Lake Placid i Innsbruck. Rusija nikad nije bila domaćin, a postat će po prvi put 2014. u Sočiju, a vjerojatno najveće iznenađenje bilo je dodjeljivanje Zimskih olimpijskih igara Sarajevu 1984. godine.

Najslavniji zimski olimpijci:

Amerikanac Eddie Eagen jedini je u povijesti olimpijskih igara koji je uspio osvojiti zlato na ljetnim i zimskim igrama. Nakon što je 1920. postao zlatni u boksu, 1932. u Lake Placidu došao je do trona i u bobu.

Francuski skijaš Jean Claude Killy u Grenobleu 1968. godine osvojio je zlato u svim alpskim disciplinama, prvi i jedini kojem je to uspjelo. Tada se vozio samo slalom, spust i veleslalom. Tri zlata za Killyja.

Skijašica Hanni Wenzel osvojila je u slalomu i veleslalomu dvostruko zlato 1980. u Lake Placidu za svoj Lihtenštajn, koji je postao najmanja zemlja koja je osvojila zlatnu olimpijsku medalju.  Tome je pridodala srebro u spustu i broncu četiri godine prije u veleslalomu.

Američki brzi klizač Eric Heiden osvojio je nevjerojatnih pet zlatnih medalja, u svim disciplinama na Igrama 1980. u Lake Placidu, što nikome više nikad nije uspjelo u ovom sportu.

Skijaš skakač Matty Nykanen postao je prvi i jedini u svom sportu koji je uspio osvojiti trostruku zlatnu medalju, u Calgaryju 1988. godine. Zlato je osvojio i na velikoj skakaonici četiri godine prije u Sarajevu te i srebro na maloj. S četiri zlata i srebrom najuspješniji je skijaš skakač svih vremena na ZOI. Njegov je pak sunarodnjak Toni Nieminen 1992. u Albertvilleu s 16 godina postao najmlađi osvajač zlata u povijesti igara.

Norveški skijaški trkač Bjorn Daehlie najuspješniji je sportaš na Zimskim olimpijskim igrama. Osvojio je u karijeri čak osam zlatnih medalja i četiri srebrne, u razdoblju od 1992. i 1998. godine.

Jedini koji bi mogao ugroziti njegov rekord jest biatlonac Ole Einar Bjorndalen, koji je u Salt Lake Cityju osvojio četiri zlata, u svim disciplinama, te još jednom četiri godine prije u Naganu, uz još tri srebra i broncu. 36-godišnji Bjorndalen će i u Vancouveru biti jedan od favorita za odličja.

Njemački sanjkaš Georg Hackl jedini se može pohvaliti kako je osvojio medalju na čak pet zimskih olimpijskih igara zaredom. Srebro u Calgaryju i Salt Lake Cityju, zlato u Albertvilleu, Lillehameru i Naganu.

Jedna od legendi olimpijskih igara je i Austrijanac Herman Maier, koji je 1998. u Naganu doživio stravičan pad tijekom utrke spusta koji je čudom preživio bez težih ozljeda. Nakon toga je jednako čudesno osvojio zlato u superveleslalomu i slalomu.

U ženskim zimskim sportovima Janica Kostelić možda je i najveća olimpijka svih vremena. U Salt Lake Cityju osvojila je zlato u slalomu, veleslalomu i kombinaciji, te srebro u super G-ju, nadmašivši time čak i Jean Claudea Killyja. Još jedno zlato u kombinaciji te srebro u superveleslalomu dodala je u Torinu 2006.

Titula najkontroverznije olimpijke pripada Ruskinji. Ljubov Jegorova u karijeri je osvojila čak šest olimpijskih zlatnih medalja, u Albertvilleu i Lillehameru, da bi kasnije bila udaljena iz sporta zbog korištenja steroida.

Torino 2006.

Posljednje Zimske olimpijske igre, prije četiri godine, odigrane su u Italiji i obilježili su ih njemački sportaši koji su uzeli najviše zlatnih medalja.

U alpskom skijanju proslavio se Benjamin Raich zlatom u slalomu i veleslalomu, dok je u superveleslalomu legendarni Kjetil Andre Aamodt uzeo svoje četvrto zlato u karijeri, osmu medalju ukupno. Ivica Kostelić osvojio je srebro u kombinaciji, a Ted Ligety zlato. Kod žena Anja Paerson stigla je do trijumfa u slalomu, Mancuso u veleslalomu, a naša Janica u kombinaciji.

Muški biatlon obilježili su Nijemci. Michael Greis uzeo je tri zlata, a legendarni Bjorndalen tek dva srebra i broncu. U hokeju su slavili Šveđani, kod žena Kanađanke.

Skijaške skokove obilježio je Austrijanac Thomas Morgenstern, zlatom na velikoj skakaonici i momčadski, dok je zločesti dečko Norveške Lars Bystoel osvojio zlato na maloj skakonici.

Brzo klizanje obilježili su Nizozemci, Kanađani i Amerikanci, Felix Gottwald uzeo je pak dva zlata i srebro u nordijskoj kombinaciji. U skijaškom trčanju najbolja Estonija: Veerpalu i Kristina Šmigun osvojili su tri zlata za ovu malu zemlju.

U bobu i sanjkanju dominirali su Nijemci, a u umjetničkom klizanju Rusi: Jevgenij Plušenko uzeo je zlato kod muškaraca, a zlatni par bili su Tatjana Navka i Roman Kostomarov.

Hrvatska je završila Olimpijske igre kao treće najbolja zemlja u alpskom skijanju. Kamo sreće da se to ponovi i u Vancouveru...

Vancouver 2010, sportovi na ZOI:

1. Alpsko skijanje (spust, super G, veleslalom, slalom, kombinacija)

2. Biatlon (sprint 10km muški, 7.5 žene, individualno 20km muški, 15km žene, dohvatna utrka 12.5km muški, 10km žene, štafeta 4X7.5km muški, 4X6km žene, masovni start 15km muški, 12.5 žene)

3. Bob (četverosjed i dvosjed za muškarce, dvosjed za žene)

4. Sanjkanje (individualno muškarci i žene, dvojac muški)

5. Skeleton (individualno muškarci i žene)

6. Hokej (muški i ženski turnir)

7. Curling (muški i ženski turnir)

8. Umjetničko klizanje (individualno muškarci, žene, sportski i plesni parovi)

9. Freestyle skijanje (skokovi, moguli i skicross)

10. Nordijska kombinacija (muškarci: mala skakonica+10km trčanje, velika skakonica+10km trčanje, štafeta)

11. Skijaški skokovi (muškarci: velika skakaonica, mala skakaonica i momčadski)

12. Skijaško trčanje (sprint individualni i momčadski žene i muškarci, dohvatna utrka 30km muški, 15km žene, muški 15km, 50km i štafeta 4X10km, žene 10km, 30km i štafeta 4X5km)

13. Brzo klizanje (500m, 1000m, 1500m i 5000m muškarci i žene, 3000m žene, 10 000m muškarci, momčadski muškarci i žene)

14. Brzo klizanje kratka staza (500m, 1000m i 1500m muškarci i žene, muška štafeta 5000m, ženska štafeta 3000m)

15. Snowboard (paralelni veleslalom, snowboard cross i halfpipe)

Svi domaćini ZOI:

1924. Chamonix (Francuska);
1928. St Moritz (Švicarska);
1932. Lake Placid (SAD);
1936. Garmisch-Partenkirchen (Njemačka);
1948. St. Moritz (Švicarska);
1952. Oslo (Norveška);
1956. Cortina d'Ampezzo (Italija);
1960. Squaw Valley (SAD);
1964. Innsbruck (Austrija);
1968. Grenoble (Francuska);
1972. Sapporo (Japan);
1976. Innsbruck (Austrija)
1980. Lake Placid (SAD);
1984. Sarajevo (Jugoslavija);
1988. Calgary (Kanada);
1992. Albertville (Francuska);
1994. Lillehammer (Norveška);
1998. Nagano (Japan);
2002. Salt Lake City (SAD);
2006. Torino (Italija);
2010. Vancouver (Kanada);
2014. Soči (Rusija)
2018. ???