Na II. olimpijskim igrama u Parizu u reprezentaciji Austrije nastupio je MILAN NERALIĆ (1875.-1918.) i zauzeo treće mjesto u konkurenciji profesionalnih učitelja mačevanja u borbi sabljom. Neralić je prvi Hrvat koji je osvojio olimpijsko odličje.
Rođen je u Slunju 1875. godine. Bio je i odličan plivač, izvrstan vježbač na ručama, preči i karikama, dizao je utege… U mačevanju je prvi u povijesti primijenio "leteći ispad", munjeviti ubod protivnika iz visokog skoka.
U Parizu je 1900. obilježen drugi milenij Svjetskom izložbom kojom je dominirao Eiffelov toranj. Organizatori su izmiješali sportski i izložbeni dio, pa su se natjecanja odvijala najviše nedjeljom. Prosvjedi sportaša nisu pomogli, a Igre su zbog toga trajale pet mjeseci. Po mnogima, to su bile najlošije organizirane olimpijske igre u povijesti.
U Parizu su prvi put nastupile žene koje su se natjecale u tenisu i golfu, a prva olimpijska pobjednica bila je britanska tenisačica Charlotte Cooper.
Nitko nije ponovio Kraenzleina
U atletskim disciplinama prevladavali su Amerikanci, koji su slavili u 17 od 24 discipline. Najviše se istaknuo mladić iz Pennsylvanije Alvin Kraenzlein, koji je pobijedio u četiri discipline. Bio je najbolji u skoku u dalj, u utrci na 60 m te 110 i 200 m prepone. Do danas taj pothvat - pobjeda u četiri pojedinačne discipline na istim igrama - još nitko nije ostvario.
Kraenzlein je usavršio tehniku preskakanja prepona, a moglo bi se reći da je bio među prvim sportašima koji su život podredili sustavnom treningu. Dok je njegov rekord u utrci na 200 m prepone trajao 25 godina, trijumf u skoku u dalj vrlo je dvojben. U kvalifikacijama je najbolji bio njegov sunarodnjak Myer Prinstein i u finale je ušao kao vodeći. No, budući da se finalno natjecanje održavalo u nedjelju, odbio je nastupiti zbog vjerskih razloga. Na kraju je slavio Kraenzlein, i to za samo jedan centimetar.
Kratki pregled zbivanja na II. olimpijskim igrama održanima u Parizu od 14. svibnja do 28. listopada 1900. prema službenim podacima MOO-a
- broj sudionika: 997 sportaša (22 žene i 975 muškaraca)
- broj zemalja sudionica: 24
- broj sportova: 18 (atletika, baskijska pelota, biciklizam, gimnastika, golf, jedrenje, konjički sportovi, kriket, mačevanje, nogomet, polo, ragbi, streličarstvo, streljaštvo, tenis, povlačenje konopca - "tug of war", veslanje, vodeni sportovi)
- broj disciplina: 95
- Igre je otvorio: nije bilo službenog otvaranja
- olimijski plamen: nije bilo službene svečanosti
- olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: nije ih bilo
