U velikoj većini država završila su nogometna prvenstva i kupovi te je preostalo svega još nekoliko upitnika glede sudionika euro-scene u sezoni 2017./2018. Ne, ovo nije još jedan tekst o položaju hrvatskih predstavnika u ždrijebu već priča o Kupu pobjednika kupova - natjecanju koje je ugašeno prije 18 godina i koje se, odlukom UEFA-e, više ne igra.
Tri vijesti o kojima se priča
Boom kojeg je koncem 90-ih godina prošlog stoljeća napravila Liga prvaka marginalizirao je svojedobno Kup Uefa do te mjere da su mu (naknadno, u pokušaju da ga koliko-toliko zadrže uz bok svojoj zlatnoj koki) čelni ljudi europskog nogometa promijenili i ime (Europska liga) i format (uvedene skupine).
Budući da se Liga prvaka bila protegnula na dva dana (uz srijedu, počelo je igranje i utorkom), u Nyonu su prije nešto manje od 20 godina zaključili kako će igranje dvaju eurokupova četvrtom dovesti do prezasićenja i ceh je platio Kup pobjednika kupova iako je imao veću, 11 godina dužu tradiciju od Kupa Uefa.
Talijani prvi i zadnji pobjednici
Prva sezona KPK-a bila je 1960./1961., a prvi pobjednik Fiorentina, bolja u finalu od Glasgow Rangersa. To prvo finale ujedno je bilo i posljednje koje se igralo na dvije utakmice. Iduće godine u Stuttgartu je Atletico Madrid slavio protiv Fiorentine, a zadnje finale odigrano je 19. svibnja u Birminghamu.
Sastali su se Lazio i Mallorca, a talijanski klub slavio je s 2:1. Strašnu su momčad imali Biancocelesti - Christian Vieri, Pavel Nedved, Alessandro Nesta i Marcelo Salas bila su najzvučnija imena - a na klupi im je sjedio Sven-Goran Eriksson. Kad je austrijski sudac Günther Benkö označio kraj utakmice, završena je priča duga skoro četiri desetljeća. Priča za koju bi mnogi voljeli da ponovno oživi.
Nokaut sustav od samog početka pa tko - koga...
Predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin otkako je ustoličen nije se u svojim izjavama osvrtao na mogućnost revitalizacije KPK-a, ali je dao do znanja da shvaća kako se nešto mora napraviti po pitanju današnje Europske lige koja sve više kaska za Ligom prvaka. Hoće li to, u nekom novom obliku, uključivati i povratak KPK-a, ostaje za vidjeti. Prije NE nego DA, ali maštati nije zabranjeno, za sve nas koji se rado sjećamo ovog natjecanja.
Tu se od početka igralo nokaut sistemom, a sudjelovali su pobjednici Kupa u svojoj zemlji. Ako bi se dogodilo da je pobjednik Kupa netko tko je osigurao plasman u najjače europsko natjecanje (Ligu prvaka), onda bi išao finalist, a zanimljiv je primjer iz zadnje sezone KPK-a gdje je nizozemski Heerenveen igrao iako je godinu prije u domaćem Kupu stigao tek do polufinala. Razlog leži u činjenici da su finalisti Ajax i PSV plasirali se u Ligu prvaka.
S obzirom da UEFA trenutno broji 55 članica, jasno je kako se ne bi mogli svi plasirati u prvo kolo (šesnaestina finala, 32 kluba bi krenuli u rujnu) već bi neki morali igrati kvalifikacije. Za pretpostaviti je da bi osvajači Kupa iz država s najvećim koeficijentom imali direktan plasman.
Evo tko bi bili sudionici:
Alaves (izgubio finale Kupa Španjolske od Barcelone koja će igrati Ligu prvaka)
Eintracht Frankfurt (izgubio finale Kupa Njemačke od Borussije Dortmund koja će igrati LP)
Arsenal (osvajač FA kupa)
Lazio (izgubio finale Kupa od prvaka Italije Juventusa)
Angers (izgubio finale Kupa Francuske od PSG-a koji ide u LP)
Lokomotiv Moskva (pobjednik Kupa Rusije)
Guimaraes (izgubio finale Kupa Portugala od prvaka Benfice)
Dnjipro (ovo je identičan slučaj kao Heerenveen 1998. godine: u polufinalu Kupa Ukrajine Dnjipro je ispao od Šahtara koji je u finalu dobio Dinamo Kijev, a oba ta kluba idu u LP, grupnu fazu odnosno kvalifikacije)
Zulte Waregem (pobjednik Kupa Belgije)
Konyaspor (pobjednik Kupa Turske)
Zlin (pobjednik Kupa Češke)
Sion (finalist Kupa Švicarske, izgubio od prvaka Basela)
Vitesse (pobjednik Kupa Nizozemske)
PAOK (pobjednik Kupa Grčke)
Rapid Beč (danas igraju finale Kupa Austrije protiv prvaka Red Bull Salzburga)
Dinamo (izgubio finale Kupa Hrvatske od prvaka Rijeke)
Voluntari (pobjednik Kupa Rumunjske)
Brondby (izgubio finale Kupa od prvaka Kopenhagena)
Brest (pobjednik Kupa Bjelorusije)
Arka Gdynia (pobjednik Kupa Poljske)
To je 20 klubova koji bi igrali Kup pobjednika kupova iduće sezone. Radi se o predstavnicima 20 vodećih država na UEFA-inoj ljestvici koeficijenata za iduću sezonu, a njima treba pridodati i pobjednike (ili finaliste) kupova u Švedskoj, Izraelu, Škotskoj, Cipru, Norveškoj, Azerbajdžanu, Bugarskoj, Srbiji, Kazahstanu, Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Moldaviji, Islandu, Finskoj...
Naravno da ovo ne može stati u istu rečenicu s Ligom prvaka, ali sigurni smo kako bi postojalo određeno zanimanje za ovakvo što, pogotovo ako bi UEFA i ovdje, kao i u Europskoj ligi, uvela protočnost prema Ligi prvaka (da pobjednik Kupa pobjednika kupova ima osiguran plasman u LP-u).
