Ivica Olić u hrvatskoj reprezentaciji nastupa od 2002. godine, no nikad ga nismo vidjeli tako opasnog kao u Minsku protiv Bjelorusije! Bio je prava napast za domaćeg golmana, izborio se za pregršt šansi i s dva pogotka sigurno nosi epitet najboljeg igrača utakmice.
Tri vijesti o kojima se priča
>> Vatreni i dalje u igri: Sjajnom igrom srušena Bjelorusija!
Lola je definitivno napredovao otkad je prešao u redove moćnog Bayerna. Prije je bio poznat tek kao trkač koji može zabiti, sada je i dribler, asistent, požrtvovani branič, sve što se traži od jednog modernog napača. Uz ovakvog Olića Hrvatska bi mogla daleko dogurati, a također i Bayern. Jadni Luca Toni mogao bi se nasjediti na klupi...
Što tek reći o Eduardu da Silvi? Godinu i pol ga nije bilo nigdje zbog stravične ozljede gležnja, a sada se vratio u velikom stilu. Dudu je fenomenalno dijelio lopte suigračima, nekoliko je puta svojim loptama u prostor gurao Olića u čiste šanse.
Kad je naš brazilski napadač zdrav, znamo da ćemo imati igrača na pravom mjestu, to se dogodilo i u Minsku, kod drugog pogotka, a nećemo zaboraviti ni petu za Rakitića kod trećeg gola Hrvatske. Nema sumnje, Bilićeva momčad puno je jača kada u svojim redovima ima Dudua.
Hrvatski napad izgleda moćno, vrlo moćno. Ne sjećamo se kad smo imali tako raspoložena dva napadača u isto vrijeme u igri. Šuker je u reprezentaciji često morao sve sam, Pršo isto, Eduardo također prije dvije godine. Sada konačno imamo ubojit tandem...
