Tri vijesti o kojima se priča
Jerko Leko ovoga vikenda odigrao je svoju pretposljednju utakmicu u karijeri. S 36 godina na leđima, očekuje ga još oproštaj na njegovom Maksimiru protiv najdražeg mu Dinama. U 18 godina i on je bio dio povijesnih trenutaka zagrebačkog, ali i kijevskog Dinama, te reprezentacije za koju je skupio respektabilnih 59 nastupa.
Gdje god da je igrao, Jerko Leko bio je lokomotiva svoje momčadi. Njegove kopačke prošle su najveće stadione Europe, a sada je nakon 18 godina stigao kraj.
"Teško je kad dođe kraj, onda je teško odustati, ali mislim da je moje vrijeme za to došlo", kaže Leko.
Ronaldo ga dobro pamti
A u svom vremenu odigrao je nekoliko povijesnih utakmica za Dinamo. Kao onu protiv velikog Reala i njegove superzvijezde Cristina Ronalda. Tu je utakmicu Portugalac završio krvavih zglobova.
"Dan-danas klinci ono 'a neka si Ronalda'. Mislim da je čovjek jedna klasa i ja sam znao da jedino ga možemo zaustaviti, ako ga malo pričepimo, tako da smo ja i Vida u tome dosta dobro uspjeli."
Svaka čast Ronaldu, ali poteze samo jednog igrača protiv kojeg je igrao posebno pamti. Premda je kao defanzivni vezni čuvao brojne velikane.
"Onda dobiješ jednog Bergkampa, Recobu, Emrea, Riquelmea, ali ja bih ipak izdvojio Zidane kao jednog igrača kojem je stvarno teško uzeti loptu."
Jerko Leko ostvario je respektabilnu i reprezentativnu karijeru. Za Vatrene je nastupao od 2002. do 2009. I u tom razdoblju skupio 59 nastupa. Što je usporedbe radi 10 utakmice više od legendarnog Zvonimira Bobana ili gotovo 20 od fantastičnog Alena Bokšića. Vezano uz Vatrene pamti i najgoru utakmicu u karijeri. Naravno, riječ je o tragediji protiv Turske u kojoj je Leko trebao biti Bilićeva zamjena prije šoka Semiha Senturka.
Turska u Beču najgori trenutak karijere
"Sigurno trenutak koji je najgori. Nismo bili spremni. Možda je Slaven bio premlad u tom trenu... Svi smo utrčali u teren, ja znam da sam čekao papirić za izmjenu, nismo ga mogli naći. Pa je bilo 'di je papir, di je papir' i onda: desi se taj pogodak. I onda, naravno, psihički smo potonuli i nismo se uspjeli izvući na te jedanaesterce."
A evo kako optimistično najavljuje nadolazeći EURO.
"Mislim da imamo možda najbolju reprezentaciju do sad. Ja sam skromno rekao da očekujem bar polufinale. Mislim da je to realno gledajući gdje nam igrači igraju, u kakvoj su formi, da to možemo očekivati."
Što se njega tiče, on se ubrzo baca u trenerske vode s nadom da može biti hrvatski Diego Simeone. E, kakva bi to tek priča bila...
