Dnjipro Dnjipropetrovsk izborio je svoje prvo finale u 97 godina postojanja. Klub s ratom pogođenog istoka Ukrajine europske je utakmice ove sezone zbog nestabilne situacije u svom okruženju igrao na Olimpijskom stadionu u Kijevu i uspio je doći do same završnice.
Deseci tisuća navijača doputovali su u iz Dnjipropetrovska u Kijev bodriti svoju momčad, a cijelu atmosferu zaokružili su i brojni lokalni stanovnici upotpunivši nacionalni zanos i stvorivši sezonu koja je nosila igrače aktualnog viceprvaka Ukrajine.
Dnjipro je najveći uspjeh na kontinentalnoj sceni ostvario 1985. i 1990. godine kada je ispadao i od Europe se opraštao u četvrtfinalu Kupa prvaka.
Kopenhagen im zalupio vrata Lige prvaka
Kao drugoplasirani u prvenstvu prošle sezone, Dnjipro je na euro-scenu zakoračio u trećem pretkolu kvalifikacija za Ligu prvaka, u dijelu ždrijeba za neprvake. Kao nenositelji su izvukli Kopenhagen od kojeg su ispali bez postignutog pogotka (nakon 0:0 u Kijevu u Danskoj su izgubili 2:0) i automatski su otišli u četvrto pretkolo Europa lige.
U tom je ždrijebu Dnjipro bio nositelj i izvukli su - Hajduk. Ono što su u daljnjem tijeku natjecanja Ukrajinci napravili dovoljno govori o tome koliko Splićani nisu imali sreće s tim plesom kuglica, jer uz Dnjipro i Tottenham, među nositeljima u njihovoj podskupini ždrijeba bili su i švicarski Zürich, portugalski Nacional te izraelski Maccabi Tel Aviv.
Češki sudac ih odveo u nokaut fazu
Inter, Saint-Etienne i Qarabag su zajedno s Dnjiprom tvorili jednu od najjačih skupina Europa lige. Ukrajinci su prošli kao drugoplasirani, iza Intera koji ih je povukao za sobom u nokaut fazu tako što je u zadnjem kolu remizirao u gostima kod prvaka Azerbajdžana u utakmici koja Nerazzurrima nije značila baš ništa. Sreća, a i nepravda, ovisi iz kojeg kuta gledate, u tom se dvoboju osmjehnula Dnjipru jer je Qarabag u 94. minuti zabio gol kojeg je češki sudac Miroslav Zelinka posve neopravdano poništio.
Neočekivani poklon Dnjipro je čvrsto zgrabio - tri mjeseca su u kontinuitetu igrali odlično i izbacili Olympiacos, Ajax, Club Brugge i naposljetku Napoli.
Trener Dnjipra je Miron Markevič, 64-godišnji stručnjak koji je tijekom 2010. nakratko obnašao dužnost izbornika Ukrajine. Upravo je Markevič čovjek kojeg je vlasnik i predsjednik kluba, Igor Kolomojski odabrao kao onog koji bi dugogodišnja velika ulaganja u momčad (ali i preskupe i precijenjene bivše trenere poput Juandea Ramosa) trebao vratiti dugoočekivanim naslovom prvaka. Dnjipro, naime, u svojoj povijesti ima samo dvije titule, osvojene 1983. i 1988. godine još dok je Ukrajina bila u sastavu SSSR-a.
Niti ove sezone Dnjipro neće biti prvak jer uoči tri posljednja kola zaostaju devet bodova za vodećim Dinamom iz Kijeva. Štoviše, upitno im je i mjesto u kvalifikacijama za Ligu prvaka jer im drugoplasirani Šahtar bježi dva boda, ali to je trenutno manje važno uslijed euforije koja trese klub i čitavu oblast Dnjipropetrovsk.
Kalinićevih 17 golova
Trenutno u Dnjipru igraju dva Hrvata. Nikola Kalinić u proboj do finala Europa lige ugradio je četiri gola, a ukupno ih je ove sezone u svim natjecanjima postigao 17 u 44 utakmice, uz dvije asistencije. Mladen Bartulović ima sporednu ulogu, a u prvom dijelu sezone, prije nego mu je istekao ugovor, i Ivan Strinić je s njima dijelio svlačionicu. Nakon četiri godine provedene u Ukrajini, Strinić je odbio ponudu za novi ugovor i potpisao je za Napoli, za kojeg nije imao pravo nastupa u polufinalnim okršajima s bivšim klubom.
Što se tiče ostalih igrača, apsolutno prva zvijezda i najbolji igrač je Jevhen Konopljanka, sjajno krilo čija je tržišna vrijednost (prema Transfermarktu) 16 milijuna eura. Tu je i junak polufinala, Jevhen Seleznjov koji je zabio Napoliju na objema utakmicama i koji će u finalu vjerojatno dobiti prednost pred Kalinićem u vrhu napada. U kadru kojeg Markevič ima su i brojni ukrajinski reprezentativci, ali i trojica Brazilaca.
Svima njima osim povijesnog rezultata kojeg su već dosad potpisali zajednički je i veliki rast vrijednosti (trenutno su procijenjeni na 82 milijuna eura) te nema sumnje da će ovog ljeta biti tražena roba.
