U Hrvatskoj se već godinama raspravlja o pitanju regionalne nogometne lige. U drugim sportovima je to već dugogodišnja praksa, a pogotovo u slučaju košarkaške ABA lige koja se pod raznim imenima igra još od davne 2001. godine.
Argumenti za i protiv su slični i u slučaju postojeće košarkaške i nepostojeće nogometne regionalne lige. Zagovaratelji koncepta tvrde da on podiže kvalitetu, gledanost i kompetitivnost sporta, dok protivnici zamjeraju prije svega zanemarivanje domaćih prvenstava i uništavanje manjih sredina. U nogometu je, osim toga, neizostavno i pitanje eventualnih navijačkih nereda.
Međutim, slučaj sa sjevera Europe pokazuje da bi koncept regionalne lige mogao postati neizbježan kao način borbe protiv novih UEFA-inih trendova po kojima "bogati postaju bogatiji, a siromašni siromašniji."
Iako koncept svojevrsne nogometne NBA koji zagovaraju neki vlasnici klubova (barem zasad) nije zaživio, novi trogodišnji plan predviđen za razdoblje od 2018. do 2021. godine ipak pogoduje bogatijim ligama i klubovima.
Mandat Michela Platinija obilježila su promjene koje su omogućile manjim i siromašnijim klubovima lakši dolazak do najelitnijeg klupskog natjecanja. UEFA sada sprema radikalni zaokret, a po novim pravilima, četiri najjače europske lige bi automatski dobile po četiri predstavnika u skupinama.
Zbog toga su se žalili i Francuzi budući da bi oni kao peta najjača liga imali tek dva sudionika u Ligi prvaka. Prema novom konceptu, "rezervacijama" bi se popunilo 26 mjesta, dok bi samo šest mjesta bilo moguće izboriti kroz kvalifikacije.
Je li regionalna liga jedini način borbe protiv bogatih klubova?
Direktor Kopenhagena Anders Horsholt je u razgovoru za danski BT potvrdio da se na sjeveru Europe razgovara o formiranju regionalne lige. U njoj bi sudjelovali nizozemski, škotski, skandinavski i belgijski klubovi. Sve navedene lige, osim belgijske koja je deveta, zasad ispadaju iz podjele rezerviranih mjesta za Ligu prvaka.
„Ako ne djelujemo odmah, vidjet ćemo kako veliki postaju još veći i jači, dok će biti sve teže klubovima poput našeg. Stoga moramo razmišljati o alternativnim međunarodnim opcijama za budućnost Kopenhagena. Još je prerano govoriti o konkretnim modelima, ali u raspravi o novim ligama aktivno sudjelujemo“, rekao je Horsholt.
Ono nije prvi put da se na istom prostoru planira regionalna liga – 1999. je tadašnji direktor PSV-a Frank Arnesen pokrenuo razgovore o osnivanju lige u kojoj bi sudjelovali klubovi Škotske, Nizozemske i Belgije uz dodatak Portugala.
Pored toga, već se godinama govori o uključivanju dva najveća škotska kluba, Celtica i Rangersa, u englesku Premierligu. Motivi su isti – napredak kluba kroz susrete s jačim suparnicama, više novca od sponzora i TV prava i ostali benefiti koje donosi igranje u jačim ligama.
Horsholt tvrdi da ovoga puta regionalna liga nema alternativu jer je „nogometna karta europe već nacrtana.“
"Nismo htjeli regionalnu ligu, ali..."
„Zadnji trendovi pokazuju da se UEFA udaljila od ideje nogometne obitelji. Napušta se princip da se sve treba odlučivati na terenu i da svi imaju jednako pravo na pošteno natjecanje. UEFA je poduzela korak u čistom komercijalnom smjeru gdje veliki klubovi odlučuju. Mi moramo gledati kako ćemo sačuvati našu budućnost na međunarodnom planu,“ kaže Horsholt.
Po njemu, očuvanje statusa kluba uspješnog na međunarodnom planu ide kroz suradnju s drugim klubovima u sličnoj situaciji. On ideju o regionalnoj ligi vidi kao nešto što nisu htjeli, ali su prisiljeni uzeti u obzir zbog djelovanja drugih, u ovom slučaju UEFA-e.
„Razumjem ponašanje velikih klubova, ali mi također moramo gledati tržište i sklapati partnerstva s klubovima u sličnoj situaciji. Ovo nije situacija koju smo stvorili, ali se s njom moramo nositi. Moramo nastaviti razvijati klub tako da bude privlačan sponzorima, dobrim igračima i osoblju, zbog čega moramo biti na europskoj razini,“ objašnjava Horsholt.
Međutim, i na sjeveru Europe, kao i na jugoistoku, se postavlja pitanje što će biti s domaćim prvenstvima. Horsholt kaže da je istupanje klubova iz domaćih liga moguća posljedica stvaranja novog natjecanja, ali da je to još "daleka budućnost."
Je li eventualni napredak kluba vrijedan nezadovoljstva navijača?
Zanimljivo je i da navijači na suprotnim stranama Europe dijele sličan stav po pitanju regionalne lige. Lars Thor, predstavnik navijača Kopenhagena, ne podržava ideju, a kao loš primjer uzima ugašenu Royal ligu. Nju su uoči prvenstava igrali predstavnici Danske, Norveške i Švedske, a ugašena je 2008. nakon što nikome nisu uspjeli prodati TV prava.
„Mogu razumjeti klupske ekonomske i razvojne ambicije, ali kao navijač kažem ne hvala. Treba misliti na ljude koji vole ići na gostovanja, a ovako bi im to bilo otežano. Vidjeli bi prazne gostujuće sekcije na stadionima, dok ovako ljudi mogu uštedjeti novac za europska gostovanja. Osim toga, europski nogomet je šlag na tortu nakon danske sezone, a ovako bi izgubio draž“, objašnjava stav navijača Thor.
Budućnost regionalnih liga i domaćih prvenstava je stoga i dalje otvorena. Evidentno je da navijači i uprave klubova razmišljaju drugačije, a zasad se ne nazire kompromis koji bi sve zadovoljio. Ostaje otvoreno i pitanje što će biti s Ligom prvaka nakon 2021. godine.
Nije isključeno da će se vratiti u format sličniji Platinijevom, ali sudeći po sadašnjim trendovima i činjenici da se vrti sve veći novac, vjerojatnijim se čini zadržavanje dosadašnjeg smjera. U tom slučaju, izbor bi se u budućnosti mogao svesti na dvije opcije – ili oslabljena domaća prvenstva s potencijalno nezadovoljnim navijačima ili tradicionalna domaća prvenstva, ali sa smanjenom ili nikakvom mogućnošću igranja protiv jakih europskih klubova.
