Davne 2005. godine, posljednji put kada je prvak Hrvatske bila neka druga momčad osim Dinama, još nisu postojali YouTube i Twitter, predsjednik SAD-a bio je George W. Bush, a tu zemlju pogodio je razorni uragan Katrina. Mnogo se stvari otad promijenilo, no u hrvatskom klupskom nogometu sve je ostalo isto – Dinamo i dalje dominira i pred vratima je novog, 11. uzastopnog naslova u Prvoj HNL.
Najdominantniji profesionalni klub u nekoj od europskih liga
Nakon što Rijeka u utorak nije uspjela pobijediti Dinamo na Rujevici (0:0), trebalo bi se dogoditi čudo da plavi ne osvoje i 11. uzastopni naslov. A teško je vjerovati da će Dinamo u posljednja četiri kola prokockati četiri boda prednosti (Split, Slaven Belupo i Lokomotiva u gostima, te Istra 1961 u Maksimiru). S tim naslovom Dinamo će postati trenutačno najdominantniji profesionalni klub u nekoj od europskih liga, odvojit će se na jedan naslov više od BATE Borisova, koji bi 11. uzastopni naslov u Bjelorusiji mogao osvojiti tek u studenome, kada im završava prvenstvo.
Tri vijesti o kojima se priča
Dinamo će imati najdominantniji aktualni niz u Europi, a nedostajat će mu još samo tri naslova da sruši i apsolutni rekord letonijskog Skonta iz Rige, koji je u razdoblju od 1991. do 2004. godine osvojio 14 prvenstava u nizu.
Osim Skonta, ispred Dinama je još samo norveški Rosenborg, koji je od 1992. do 2004. osvojio 13 prvenstava u nizu. Po 10 titula u nizu osvajali su još Dinamo iz Tbilisija (1990.–1999.), MTK (1916.–1925.), Pjunik iz Erevana (2001.–2010.) i Sheriff iz Tiraspola (2001.–2010. godine).
Izgubila se draž HNL-a
Zbog Dinamove dominacije sigurno je presretan savjetnik plavih Zdravko Mamić, jer premašila se ona njegova tvrdnja o 10 uzastopnih naslova, no generalno gledajući takva je dominacija loša za bilo koje prvenstvo.
Izgubila se draž HNL-a, jer praktički i prije prvog kola zna se tko će biti prvak. A zbog tog manjka neizvjesnosti gledatelja je na tribinama sve manje, pa je Dinamo jedan od najslabije praćenih prvaka u Europi, s prosjekom jedva nešto većim od 4000 gledatelja.
Ove je sezone Rijeka ozbiljno priprijetila da prekine neprikosnovenost plavih, ali daleko je to još od razine koja im je potrebna da sruše Dinamo. Jer plavi su ove sezone bili uzdrmani brojnim ozljedama, dopinškim skandalom, pritvaranjem čelnih ljudi kluba, ali sve to izgleda neće biti dovoljno Rijeci da prvi put u povijesti osvoji HNL.
Koliko je hrvatsko prvenstvo rezultatski nezanimljivo u posljednjih 10,11 godina najbolje opisuje bodovna razlika koju je Dinamo u tom razdoblju ostvario pred ostalim konkurentima.
Od ljeta 2005. godine do danas Dinamo je osvojio čak 237 bodova više od Hajduka, te 252 više od Rijeke, odnosno svoja dva najveća rivala ostavio je za ukupno 489 bodova!
Rekordna je bila prošla sezona, kada su dinamovci ostavili hajdukovce na čak 38 bodova razlike (88-50). Zbog toga se susreti Dinama i Hajduka proteklih godina teško mogu nazivati najvećim hrvatskim derbijima.
Samo Eusebijeva Benfica bolja
Najmanja razlika između Dinama i Hajduka u proteklih 10 godina bila je četiri boda (2009./10.), a na istoj takvoj “razdaljini” je ove sezone i Rijeka. No, na kraju se pišu samo naslovi, nitko ne pamti je li utrka bila neizvjesna.
Dinamo je u toj protekloj superdominantnoj desetljetki srušio brojne druge rekorde koji potvrđuju tu nadmoć. Nanizali su čak 50 utakmica bez poraza u prvenstvu (bolji u toj kategoriji su samo Steaua, Celtic, Milan, Benfica, Porto, Ajax), a prošle su sezone, također pod vodstvom Zorana Mamića, cijelu sezonu ostali neporaženi u Prvoj HNL (26 pobjeda, 10 remija).
A u sezoni 2006./07. plavi su zamalo srušili i europski rekord po broju uzastopnih pobjeda u domaćem prvenstvu. Nanizali su ih čak 28, odnosno samo jednu manje od Eusebijeve Benfice u sezonama 1971./1972. i 1972./1973. Usporedbe radi, Bayernov najveći niz pobjeda u prvenstvu je 19, iz sezone 2013./2014.
