Nogomet
SPORTOVI
Nogomet
Medveščak svijetli primjer

Analiza Nove TV: Razlike u financiranju Dinama, Hajduka i Rijeke

Sportaši i sportski djelatnici u iščekivanju su novog Zakona o sportu koji bi, kako se nadaju, trebao uvelike olakšati financiranje sportskih klubova.

Usporedba HNL-a s ligama u okruženju (Foto: GOL.hr) (Foto: GOL.hr)

Galerija

Najistureniji sportski kolektivi u Hrvatskoj - nogometni - žive uvelike drugačije nego njihovi europski konkurenti. No, razlikuju se i njihovi međusobni prihodi. Tako Hajduk jedini zarađuje pristojno na ulaznicama, Dinamo i Rijeka na transferima, no svi u HNL-u neusporedivo su lošiji u zaradi od susjeda kada su, primjerice, u pitanju sponzorstva.

Iako se njihovi vlasnički statusi razlikuju, kao i njihovi godišnji budžeti, Dinamo, Hajduk i Rijeka u nečemu se apsolutno slažu: teško je biti sportski kolektiv u Hrvatskoj, a ne bi trebalo biti tako jer upravo je sport jedan od najprepoznatljivijih državnih aduta.

"Vrlo je teško biti sportski kolektiv u Hrvatskoj zbog okruženja u kojem funkcioniramo i natječemo se, zbog nekonkurentnosti tržišta i male veličine tržišta, ako uspoređujemo to sa europskim i svjetskim okvirima", kazao je Tomislav Rukavina, Dinamov direktor marketing, prodaje i komunikacija.

Dinamo: Većinu budžeta čine transferi i UEFA

Naši klubovi tako i dalje najviše zarađuju od transfera.

U Dinamovom velikom budžetu od otprilike 30 milijuna eura, 55 posto udjela donose transferi, a odmah nakon toga nagrade UEFA-e s 28 posto. Samo 2 posto Dinamov je udio od prodaje ulaznica te 2 posto od marketinga i medijskih prava, a to je dio koji zagrebački klub mora uvelike popraviti.

Hajduk: Više od 30 posto budžeta donose ulaznice i marketing

Baš s tim djelom najviše se ponosi Hajduk.

"Mi smo s obzirom na druge sportske kolektive u puno boljoj poziciji iz razloga što imamo navijačku bazu koja nam daje potporu i mi smo sretni što baratamo s tim brojem navijača i članova kluba tako da nam je i u marketinškom aspektu i s pozicije gledatelja i navijača na stadinu lakše nego drugima", ponosno će Hajdukov predsjednik Ivan Kos.

I zaista, Hajduk gotovo 13 posto budžeta namakne od ulaznica, a aktivni su i u marketingu pa od njega i medijskih prava imaju čak 17.5 posto budžeta. No, i kod njih i dalje najviše donose transferi: 43 posto.

Rijeka: Tri četvrtine prihoda od prodaje igrača

Riječani predvođeni poslovnim čovjekom Damirom Miškovićem itekako su svjesni da je velikih sponzora malo, a potrebitih i previše. Zato su krenuli u akciju s Opatijskom inicijativom koja je okupila najveće loptačke sportove te predložili promjene u financiranju sporta od strane države.

"Vjerujem da bi u tom smjeru kamo smo mi krenuli mogao biti jedan dobar primjer kako bi i drugima moglo biti lakše", istaknuo je generalni direktor Rijeke Vlado Čohar.

A dok se čeka bolja budućnost i Rijeka se najviše pokriva transferima, čak 74 posto budžeta dolazi od prodaje igrača. Navijači im donose 5 posto, dok od marketinga, prava i sponzora namaknu svega 6 posto budžeta.

Ako naš HNL usporedimo s nekim ligama koje su nam možda najsličnije i u našoj su blizini, vidimo da i rumunjska, mađarska, srpska, slovenska i bosansko-hercegovačka liga zarađuju više od HNL-a kad su sponzorstva u pitanju imaju veći udio zarade u sponzorstvima, no mi prednjačimo u transferima.

Medveščak najsvjetliji primjer

Iako je Janičin ured najavio povoljne promjene u financiranju sporta od strane države, klubovi ipak sami moraju raditi na vlastitom brendu.

U nogometu to za sada najbolje ide Hajduku, no najsvjetliji hrvatski primjer kako stvoriti uspješan brend i privući sponzore i dalje je Medveščak. Pet godina zaredom osvojili su nagradu za hrvatski klub s najboljim sportskim brendom, a 70 posto budžeta dolazi im od sponzora.

Nastavi čitati

Nastavi čitati