Jedna od zemlja domaćina je Hrvatska i upravo su iz tog razloga, uz naravno što imamo strašno nadarenu generaciju, naša očekivanja vrlo visoka. Traži se barem ponavljanje uspjeha od prije dvije godine kada smo bili u polufinalu, pa čak i uspjeha iz 1993. i 1995. godine kada se naša reprezentacija okitila brončanom medaljom.

Dosada je Hrvatska kao samostalna država 11 puta nastupila na Eurobasketu i okitila se dvjema spomenutim medaljama. Svoj je veliki doprinos kod osvajanja obje bronce donio i današnji izbornik Velimir Perasović. Kako je naša reprezentacija prolazila na najvećoj europskoj smotri reprezentacija približit ćemo u nastavku teksta.

Njemačka, 1993. godina

Hrvatska je nakon prve dvije faze natjecanja bila najbolja reprezentacija turnira. Imala je maksimalnih šest pobjeda, a predvodili su je Dino Rađa, Danko Cvjetićanin i Velimir Perasović. U četvrtfinalu smo se glatko riješili Bosne i Hercegovine, no prvi poraz uslijedio je u polufinalu protiv Rusije. Bilo je 86:76, a uništili su nas Sergej Bažarevic i Sergej Babkov, koji su kombinirano ubacili 55 poena. U borbi za broncu Hrvatska je bijes od poraza u polufinalu iskalila na Grčkoj koja je stradala rezultatom 99:59. U pobjedi je najviše ubacio Perasović (31).

Naslov je uzela Njemačka, koja je u uzbudljivom finalu s pola koša razlike slavila protiv Rusije (71:70).

Grčka, 1995. godina

Reprezentaciji se prikljucio Toni Kukoč, budući prvak NBA lige s Chicago Bullsima, a Hrvatska je natjecanje po skupinama ponovno odradila besprijekorno. Upisala je maksimalni broj pobjeda i uz Jugoslaviju kao najbolja reprezentacija ušla u četvrtfinale. Tamo smo svladali Talijane s +10, no potom smo naletjeli na raspoložene Litavce koji su slavili s 90:80.

Arvidas Sabonis bio je nezadrživ s 26 poena i 17 skokova, a kada njemu dodamo još Rajmondasa Šarunasa Marčiulionisa s 27 poena, jasno je zašto smo ponovno morali u borbu za broncu. Tamo je ponovno čekala Grčka, koja je još jednom morala potpisati kapitulaciju. Hrvatska je slavila sa 73:68, a najbolji pojedinac bio je Veljko Mršic.

Naslov je te godine otišao Jugoslaviji, međutim bio je to 'cirkus' od finala u kojem se našla Litva.

Finale će ostati zapamćeno po sramotnom suđenju američkog i grčkog suca koji su, sudivši na štetu litavske reprezentacije tijekom cijele utakmice, utjecali na konačni rezultat. Litavska reprezentacija drugo je poluvrijeme započela uz minimalnu prednost 49:48, no uskoro je jugoslavenska reprezentacija prešla u vodstvo nakon što su u njenu korist dosuđeni nevjerojatni prekršaji. Litavci su već na početku drugog poluvremena ogorčeno prosvjedovali nakon što je Sabonisu svirana tehnička pogreška, no nakon prosvjeda odnos sudaca prema Litavcima dodatno se pogoršao.

Utakmica je dvije minute prije kraja nakratko bila i prekinuta kad su se Litavci povukli s terena ogorčeni sramotnim suđenjem. Nakon nagovaranja jugoslavenskog reprezentativca Aleksandra Đorđevića ipak su se vratili na teren i dovršili utakmicu. Da je ogorčenje suđenjem vladalo i na tribinama vidjelo se i iz skandiranja, kada je uglavnom grčka publika, tradicionalno naklonjenija Srbiji, vikala „Litva je prvak, Litva je prvak!”. Za sramotu do danas nitko iz FIBA-e nije odgovarao niti se ispričao Litavcima.

Uslijedile su godine u kojima smo uglavnom razočarali, te smo u više navrata svoj nastup na Eurobasketu završavali u četvrtfinalu. Bilo je tu i sudačkog utjecaja na ishode naših utakmica, no u načelu smo si sami krivi što smo na prvi pravi rezultat čekali više od 15 godina. No idemo redom.

Španjolska, 1997. godine

Iako smo natjecanje otvorili ohrabrujućom predstavom protiv Nijemaca (75:55), gdje su briljirali Sesar i Kelečević, stvari su brzo krenule silaznom putanjom. Prvo smo izgubili od Španjolske, potom neočekivano od Ukrajine i Rusije, a zatim se dogodila utakmica pod radnim nazivom 'Đorđevićeva trica'. Oni mlađi puno se bolje sjećaju Kecmanove trice Ciboni, ali jednako je bolna bila i ona Đorđevićeva Hrvatskoj.

Igrala se druga faza natjecanja, a našu su košarkaši unatoč tri poraza imali šanse za četvrtfinale. 'Samo' smo trebali pobijediti branitelja naslova Jugoslaviju. Iako inferiorni na papiru, naši reprezentativcu su itekako dobro izgledali na parketu. S velikim tenzijama u zraku, jer rat nije tako davno završio, Hrvatska se hrabro postavila nasuprot jačoj Jugoslaviji na čelu s Bodirogom, Đorđevićem i Danilovićem. I bili smo nadomak pobjede. Slaven Rimac je četiri sekunde prije kraja utakmice pogodio tri slobodna bacanja za vodstvo Hrvatske 62:61. Međutim, Đorđeviću je i to bilo dovoljno da preko Rimca pogodi tricu za 64:62.

Hrvatska je u konačnici zauzela 11. mjesto, a turnir je završila s dvije pobjede i čak šest poraza.

Naslov je ponovno pripao Jugoslaviji koja je u finalu razbila Italiju sa 61:49.

Francuska, 1999. godine

Reprezentacija predvođena Tonijem Kukočem prošla je prvu fazu natjecanja po skupinama s dvije pobjede i dva poraza, no potom je ponovno u meču koji je odlučivao o putniku u četvrtfinale upisala poraz. Ovoga puta bolja je bila Njemačka, koja je na krilima Drazana Tomica (32 koša) slavila sa 102:85.

Italija se na krilima Gregora Fučke i Carltona Myersa domogla naslova prvaka, nakon što je u finalu sa 64:56 slavila protiv Španjolske.

Turska, 2001. godine

Hrvatska se kroz iglenu ušicu provukla u osminu finala Eurobasketa, gdje ju je čekala favorozirana Italija. Međutim sjajnom momčadskom košarkom naši su slavili sa 65:57 i izborili četvrtfinale protiv domaćina Turske.

Bila je to utakmica koju je naša reprezentacija trebala dobiti, no nepažnja u obrani i pomalo suci su odlučili drugačije. Hrvatska je sedam sekundi prije kraja vodila 73:72, prvi šut Turske nije pronašao put do mrežice, no Turkcan je skočio u napadu. Emilio Kovačić mu je, čini se, stisnuo 'bananu', no suci su zaštitnički dodijelili dva slobodna bacanja domaćinu. Turkcan je pogodio jedno i susret je otišao u produžetak.

Tamo Hrvatska nije imala nikakve šanse i Turska je nakon toga otišla u finale gdje je uvjerljivo poražena od Jugoslavije.

Švedska, 2003. godine

Još jedan slabi Eurobasket za našu reprezentaciju. Prvu fazu natjecanja po skupinama prošli smo ponovno s jednom pobjedom i dva poraza, a onda nas je svladala Rusija koja je nadoknadila zaostatak od tri poena u posljednjoj četvrtini i predvočena Andrejem Kiriljenkom otišla u četvrtfinale.

Litva je na kraju osvojila naslov prvaka Europe predvođena legendarnim Jasikevičiusom, Macijauskasom i Žukauskasom.

Srbija i Crna Gora, 2005. godine

Prvenstvo koje će svima koji su ga gledali ostati urezano u sjecanje do kraja života. Četvrtfinale, ogled protiv favorizirane Španjolske, imamo prednost 73:70 u završnici, a onda na scenu stupa sudac Lamonica. Nakon što je Juan Carlos Navarro promašio drugo slobodno bacanje, lopte se uz prekršaj nad Tomasom dokopao Vazquez i zakucao za 73:73. Iznervirani takvom odlukom sudaca naši su 'prestali igrati' i na koncu izgubili 101:85.

Naslov je u konačnici uzela Grčka predvođena sjajnom generacijom za koju su igrali Papadopoulos, Papaloukas, Diamantidis.

Španjolska, 2007. godine

Uzvratili smo Španjolskoj za poraz od prije dvije godine i prošli smo u drugu fazu natjecanja kao najbolja reprezentacija skupine B. Medutim, u drugoj smo fazi izgubili sve tri utakmice, ali smo svejedno prošli u četvrtfinale kao četvrti.

Čekala je neugodna Litva koja je u posljednjoj četvrtini nadoknadila minimalni zaostatak i u konačnici relativno glatko upisala pobjedu s dva poena prednosti.

U borbi za zlato, koje su svi već vidjeli oko vrata španjolskih košarkaša, slavila je Rusija sa 60:59.

Poljska, 2009. godine

U Poljskoj se Hrvatskoj otvorila velika prilika da uđe u borbu za medalje, međutim katastrofalno drugo poluvrijeme protiv Slovenije u četvrtfinalu koštalo nas je pobjede. Slovenci su bili veliki favoriti, ali su naši igrači na poluvremenu vodili s osam poena razlike (47:39). Međutim u drugih 20 minuta igrači Jasmina Repeše ubacili su svega 18 poena i samo tri i trećoj četvrtini!

Slovenija je u završnici otišla na pet poena prednosti i konačni poraz od samo dva poena razlike nije pravi odraz koliko je Hrvatska zapravo glatko pala u toj završnici.

Slovenci su nakon toga propustili veliku priliku da uđu u finale, jer su u polufinalu tek nakon produžetka poraženi od Srbije. Naslov je uzela favorizirana Španjolska.

Hrvatska je u konačnici osvojila šesto mjesto, nakon što je u razigravanju od 5. do 8. mjesta slavila protiv Rusije i izgubila od Francuske.

Litva, 2011. godine

Uslijedio je najlošiji nastup Hrvatske u povijesti Eurobasketa i oproštaj već nakon prve runde natjecanja po skupinama. U skupini C zatvorio se krug reprezentacija s dvije pobjede i tri poraza. Između Finske, Bosne i Hercegovine, te Hrvatske najbolja je bila Finska koja je otišla u drugu fazu natjecanja.

Naslov je drugi put zaredom uzela Španjolska koja je u finalu protiv Francuske demonstrirala svu silinu svoje moći.

Slovenija, 2013. godine

Nastup naše reprezentacije obilježila su dva katastrofalna poraza od Španjolske na otvaranju i zatvaranju prvenstva. Španjolci su u skupini slavili sa 64:40, a potom u borbi za broncu 92:66 protiv iznemogle Hrvatske.

Bio je to rezultatski odličan nastup naše reprezentacije, ali ne i toliko uvjerljiv. Jedva smo upisivali pobjede protiv Gruzije i Poljske, te se stvorio sveopći dojam da pobjeđujemo, ali da ne igramo dovoljno dobro da bi slavili protiv najboljih reprezentacija na turniru. Valja istaknuti veliku pobjedu protiv domaćina Slovenije u Celju, kada smo slavili nakon produžetka 76:74. Bila je to pobjeda koja su nam je dala 'krila', pa smo u drugoj fazi natjecanja upisali tri pobjede i osvojili prvo mjesto ispred Španjolske i Grčke. To nas je poslalo u četvrtfinale na Ukrajinu koju smo rutinski riješili, no ritam utakmica, umor i neiskustvo uzeli su svoj danak u polufinalu.

Litva je lakoćom (77:62) upisala pobjedu i otišla u finale, a Hrvatska je u borbi za broncu upisala spomenuti poraz od Španjolske. Naslov je uzela Francuska koja je razbila Litavce u finalu s 80:66.