U povijesti nogometa malo je klubova oko kojih je ispleteno više kontroverzi nego što je to slučaj sa zagrebačkim Dinamom, koji danas slavi stotinu godina postojanja. Usudili bismo se reći da sličan klub na ovome svijetu ne postoji, a niti je postojao. Nogometni je to klub s gotovo mitskim osobinama.

>> Dinamo slavi bez navijača: 'Tako nešto nije zabilježeno u nogometnoj povijesti'

>> Uz podršku navijača generalima Dinamo šesti put zaredom prvak Hrvatske!

>> Dinamo promijenio ime, Mamić više nije izvršni dopredsjednik

Karikirano rečeno, nitko pouzdano ne zna kada je osnovan i koliko ima osvojenih titula, ali mnogi znaju da je uvijek uza se nosio „jaki hrvatski predznak“, da ga je slijedila milijunska vojska navijača i da su se uglavnom zbog toga oko njega vodile nesmiljene političke bitke. Za mnoge je nacionalni simbol, za neke je čak i „svetinja“. Njegova povijest prepuna je neriješenih enigmi. Tako je bilo, a tako je i danas. No, je li sve počelo još 1911.?

Na današnji dan prije točno stotinu godina osnovan je Građanski, najveći hrvatski nogometni klub prije Drugog svjetskog rata. Jednako kao i mnogi drugi klubovi ukinut je 1945. dekretom komunističkih vlasti. Drugim riječima, narod nitko nije pitao za mišljenje.

I tu počinju kontroverze povezane s Dinamom. Prolilo se puno tinte u raspravama je li Dinamo nasljednik Građanskog ili se radi o potpuno zasebnom klubu? Mišljenja su podijeljena. Svatko ima svoje argumente za i protiv. Neki izvlače zapisnike s osnivačke skupštine, kao da pravni akti iz tog vremena mogu biti dokaz bilo čega kad se zna kako su se odluke donosile, neki podastiru razgovore sa svjedocima, neki podatke na kojem je terenu Dinamo igrao i koliko je bilo igrača iz Građanskog…

Međutim, čini nam se da se time ne može riješiti ovo pitanje. Puno važnije je osluhnuti „stanje duha“ navijačkog puka, a taj puk u prošlosti je vidio jasnu poveznicu između Građanskog i Dinama. Sjetite se priče oko Dinamovog grba. Gle čuda, taj grb, koji je bio trn u oku mnogima, zapravo je grb Građanskog. Zbog čega je krajem šezdesetih vraćen i zbog čega tadašnje generacije, koje su pamtile Građanski, u tome nisu vidjeli ništa neprirodno nego su ga zdušno prihvatile ako se smatralo da Dinamo nije nasljednik Građanskog?

Nešto stariji sigurno će se sjetiti što se skandiralo na Maksimiru u posljednjoj sezoni „jugolige“. Navijači su tražili vraćanje imena Građanskog, no odlukom jednog čovjeka ili možda nekoliko njih ignoriran je volja navijača i stvorena je neprirodna kovanica Hašk-Građanski. Tu je propuštena prilika da se jednom za svagda riješi to pitanje, no tadašnja politička vrhuška upropastila je tu šansu, uostalom kao i štošta drugo.

Početkom devedesetih navijače opet nitko ništa nije pitao kao ni 1945., ali ovoga puta moglo se protestirati. Krenula je borba za vraćanjem imena Dinamo, ali to nije značilo da se ti isti navijači odriču Građanskog. Od tih dana prošla su dva desetljeća. Stigle su neke nove generacije koje opet imaju svoje viđenje cijele priče. Neki od njih misle da je od njih počelo navijanje za „modre“. Ali, to je već druga tema…

Mišljenja smo da se jedino navijačkim referendumom jednom za svagda može riješiti pitanje Dinamove povijesti. Metoda i način su pitanje za raspravu. Ako većina navijača misli da je Dinamovo „duhovno ishodište“ u Građanskom, nikakvi dokumenti, razna svjedočenja i koješta drugo neće moći to pobiti. Ako misle da Dinamo nema ništa s Građanskim, slavit će se još jedna stogodišnjica prije ili kasnije.

Spektakularni vatromet iznad HNK-a

Na svečanoj proslavi Dinamovih sto godina u HNK-u goste i predstavnike medija očekuje bogat program za čiju je režiju zaslužan Krešimir Dolenčić. U sklopu programa bit će prikazan i dokumentarni film redatelja Jadranka Pongraca o sto godina Dinama u trajanju od 14 minuta, a na sceni HNK nastupit će i renomirani glazbeni izvođači koji će pjevati najpoznatije Dinamove pjesme.

Od uzvanika svoj su dolazak u HNK, između ostalih, najavili i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Predrag Matić, izaslanik Vlade Republike Hrvatske ministar Radovan Fuchs, predsjednik Sabora Republike Hrvatske Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, a proslavu će uveličati i sve generacije Dinamovih trenera, igrača i dužnosnika koji su se mogli odazvati pozivu u HNK. Na kraju cijelog događanja u HNK organizirat će se i spektakularni vatromet iznad HNK-a te video mapping na samom pročelju zgrade HNK.

Od igrača na misu stigao samo kapetan Bišćan!?

U Zagrebačkoj katedrali u 9 sati održana je misa povodom 100 godina Dinama. Misu je predvodio pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski, a uz njega je koncelebrirao i fra Jozo Čugura iz Gospe Lurdske i fra Karlo Lovrić iz Međugorja.

Nakon završetka mise u pastoralnoj dvorani bit će organizirano druženje igrača od kojih se jutros pojavbio samo kapetan Igor Bišćan (!?), trenera i uprave Dinama s pomoćnim biskupom zagrebačkim Mijom Gorskim i povjerenikom za pastoral sportaša Zagrebačke nadbiskupije Marijanom Spehnjakom. Predsjednik kluba Mirko Barišić predat će tom prilikom poklone za kardinala Josipa Bozanića i pomoćnog biskupa zagrebačkog Miju Gorskog. Kardinalu Bozaniću namijenjena je lopta s potpisima svih Dinamovih igrača i uokviren Dinamov dres, a pomoćnom biskupu zagrebačkom Miji Gorskom namijenjen je uokviren Dinamov dres.