U Monzi se ove nedjelje s početkom u 14:00 vozi Velika nagrada Italije, 14. utrka sezone Formule 1, ujedno i posljednja u Europi za ovu godinu.
Nakon Monze na redu je Singapur, a sezona će biti okončana 27. studenog u Abu Dhabiju.
Monza je najbrža staza u kalendaru Formule 1, a VN Italije na njoj je održana svaki put još od inauguracijske sezone F1 (iznimka je bila samo 1980. godina kad je domaćin bila Imola).
Sama nedjeljna utrka, ali i sva događanja u danima uoči nje, odvijaju se u nezaboravnoj atmosferi što će posvjedočiti svatko tko je barem jedno posjetio kultnu stazu za vrijeme F1 vikenda.
Deseci tisuća navijača Ferrarija iz Italije, ali i ostatka Europe, među kojima je i dosta Hrvata, hodočaste iz godine u godinu u Monzu u nadi da će doživjeti uživo trijumf Propetog konjića. Zadnji Ferrarijev pobjednik na domaćoj utrci bio je Fernando Alonso 2010., a s obzirom na stanje u ovoj sezoni, tifosi će na slavlje pričekati barem do 2017.
Ferrari je, baš kao i Red Bull i svi ostali, u sjeni borbe Mercedesovih vozača za naslov prvaka. Pobjedom u Belgiji Nico Rosberg je smanjio zaostatak za Lewisom Hamiltonom na devet bodova uoči posljednjih utrka sezone.
Ultra brza staza
Što se tiče same konfiguracije staze, više od tri četvrtine kruga (točnije: 79 posto) u Monzi se voze punim gasom, više nego na ijednoj drugoj utrci. Legendarni Michael Schumacher je u svojoj pobjedi 2003. vozio u prosjeku 247km/h što je do danas ostala najbrža utrka u povijesti Formule 1.
S osam penjanja na pobjedničko postolje Schumacher je ujedno i 'kralj Monze, a od vozača koji će se u nedjelju naći na startu najbliži mu je Fernando Alonso sa šest.
U kvalifikacijama su po pet puta najbrži bili Juan Manuel Fangio i Ayrton Senna, a Hamilton bi im se mogao priključiti.
Tijekom 65 godina F1 utrkivanja u Monzi su ukupno nastupila 83 talijanska vozača, ali na ovogodišnjoj VN Italije neće biti nijednog. Zadnji Talijan koji je slavio ovdje bio je Ludovico Scarfiotti, 1966. u Ferrariju.
